Brže od pregledniku!
48 odnosi: Allaeanthus, Ampalis, Antiaropsis, Antijar, Artocarpeae, Bačva, Bagassa, Batocarpus, Biljke, Bleekrodea, Bosqueiopsis, Brosonecija, Brozimum, Calaunia, Castilleae, Crna murva, Dorstenia, Dorstenieae, Dvosupnice, Europa, Fatoua, Helianthostylis, Hrvatska, Iroko, Japan, Kastila, Kina, Kritosjemenjače, Kruhovac, Lateks, Latinski jezik, Maklura, Moreae, Morus, Murva, Obična smokva, Ružolike, Scyphosyce, Sjevernoamerički Indijanci, Smokva, Sorocea, Sparattosyce, Streblus, Trilepisium, Trophis, Tropi, Trymatococcus, Utsetela.
Allaeanthus
Allaeanthus, biljni rod iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Allaeanthus · Vidi više »
Ampalis
Ampalis, monotipski biljni rod iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Ampalis · Vidi više »
Antiaropsis
Antiaropsis, rod dvodomnog drveća iz porodice dudovki smješten u podtribus Antiaropsineae.
Novi!!: Dudovke i Antiaropsis · Vidi više »
Antijar
Antijar (lat. Antiaris), monotipski rod drveća u tropskim predjelima Afrike, Azije, Australije, i zapadnom Pacifiku (Tonga).
Novi!!: Dudovke i Antijar · Vidi više »
Artocarpeae
Artocarpeae, tribus biljaka iz porodice dudovki koji je ime dobio po rodu kruhovca (Artocarpus) iz južne i jugoistočne Azije.
Novi!!: Dudovke i Artocarpeae · Vidi više »
Bačva
Tradicionalne drvene bačve u Cutchogueu Bačva je zatvorena posuda većih dimenzija za čuvanje tekućina (najčešće vina).
Novi!!: Dudovke i Bačva · Vidi više »
Bagassa
Bagassa,monotipski rod drveća od četrdesetak vrsta iz porodice dudovki raširen po tropskoj Južnoj Americi (sve tri Gvajane i Brazil).
Novi!!: Dudovke i Bagassa · Vidi više »
Batocarpus
Batocarpus, rod drveća iz porodice dudovki čije su tri vrste raširene po tropskoj Južnoj Americi, Panami i Kostariki.
Novi!!: Dudovke i Batocarpus · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Dudovke i Biljke · Vidi više »
Bleekrodea
Bleekrodea, rod grmova i manjeg drveća iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Bleekrodea · Vidi više »
Bosqueiopsis
Bosqueiopsis, monotipski biljni rod.
Novi!!: Dudovke i Bosqueiopsis · Vidi više »
Brosonecija
Brosonecija (gorica, dudovac; lat. Broussonetia), biljni rod iz porodice dudovki kojemu pripada četiri vrsta grmlja i drveća.
Novi!!: Dudovke i Brosonecija · Vidi više »
Brozimum
Brozimum (lat. Brosimum), rod korisnog vazdazelenog drveća iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Brozimum · Vidi više »
Calaunia
Calaunia, monotipski biljni rod iz poodice brjestovki.
Novi!!: Dudovke i Calaunia · Vidi više »
Castilleae
Castilleae, tribus biljaka iz porodice dudovki koji je ime dobio po rodu kastila (Castilla), korisnom drveću iz Srednje i Južne Amerike.
Novi!!: Dudovke i Castilleae · Vidi više »
Crna murva
Crna murva, (lat. Morus nigra), cvatuća je biljka iz porodice Moraceae, porijeklom iz sjeverozapadne Azije.
Novi!!: Dudovke i Crna murva · Vidi više »
Dorstenia
Dorstenija (lat. Dorstenia), biljni rod iz porodice dudovki kojemu pripada 120 vrsta trajnica iz tropske Amerike, Afrike, Arapskog poluotoka i Indije, dio je tribusa Dorstenieae.
Novi!!: Dudovke i Dorstenia · Vidi više »
Dorstenieae
Dorstenieae, tribus biljaka iz porodice dudovki koji je ime dobio po rodu dorstenija (Dorstenia), trajnice iz tropske Afrike, Južne i Srednje Amerike i Indijskog potkontinenta Postoji desetak rodova.
Novi!!: Dudovke i Dorstenieae · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Dudovke i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Dudovke i Europa · Vidi više »
Fatoua
Fatoua, biljni rod iz porodice dudovki kojemu pripadaju tri vrste rasprostranjene od Japana i Koreje na sjeveru, na jug preko Filipina, Malih sundskih otoka i Nove Gvineje do Australije.
Novi!!: Dudovke i Fatoua · Vidi više »
Helianthostylis
Helianthostylis, biljni rod iz porodice dudovki smješten u tribus Dorstenieae.
Novi!!: Dudovke i Helianthostylis · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dudovke i Hrvatska · Vidi više »
Iroko
Iroko (lat. Milicia), biljni rod od dvije vrste velikog drveća iz porodice dudovki raširenih po tropskoj Africi, dio je tribusa Moreae.
Novi!!: Dudovke i Iroko · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Dudovke i Japan · Vidi više »
Kastila
Kastila (lat. Castilla), rod drveća u tropskim predjelima Amerike.
Novi!!: Dudovke i Kastila · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Dudovke i Kina · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Dudovke i Kritosjemenjače · Vidi više »
Kruhovac
Kruhovac (artokarpus, krušnica, lat. Artocarpus), rod drveća od četrdesetak vrsta iz porodice dudovki raširen po jugoistočnoj Aziji i Pacifiku.
Novi!!: Dudovke i Kruhovac · Vidi više »
Lateks
Lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni kaučuk. balate je jedričavo, srž boje svježega mesa, a poslije tamnosmeđe. Tropsko drveće ''Palaquium gutta'' iz kojeg se dobiva gutaperka. Lateks (lat. latex) je bijeli mliječni sok mnogih biljaka za kojeg se drži da ima zaštitnu, a vjerojatno i hranidbenu ulogu.
Novi!!: Dudovke i Lateks · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dudovke i Latinski jezik · Vidi više »
Maklura
Maklura (lat. Maclura), rod dvodomnog bodljikavog manjeg drveća, grmova i penjačica iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Maklura · Vidi više »
Moreae
Moreae, tribus biljaka iz porodice dudovki koji je ime dobio po rodu smokva (Morus) kojiima blizu 20 priznatih vrsta čija su domovina Azija, Afrika i Sjeverna i Južna Amerika Tribusu pripada nekoliko rodova manjeg drveća i grmova.
Novi!!: Dudovke i Moreae · Vidi više »
Morus
* Morus (Moraceae), biljni rod iz reda Rosales ili koprivolike.
Novi!!: Dudovke i Morus · Vidi više »
Murva
Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.
Novi!!: Dudovke i Murva · Vidi više »
Obična smokva
Obična smokva (maloazijska smokva, pitoma smokva, Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz zapadne i srednje Azije, Zakavkazja i Grčke.
Novi!!: Dudovke i Obična smokva · Vidi više »
Ružolike
Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).
Novi!!: Dudovke i Ružolike · Vidi više »
Scyphosyce
Scyphosyce, biljni rod iz porodice dudovki smješten u tribus Dorstenieae.
Novi!!: Dudovke i Scyphosyce · Vidi više »
Sjevernoamerički Indijanci
Sjevernoamerički Indijanci, sjeverna grana Indijanida, prastanovnika Sjeverne Amerike čiji su preci, prema teoriji o Beringovom prolazu, navodno porijeklom iz Azije, odakle su se na sjevernoameričko tlo, iz Sibirije prešavši na Aljasku, naselili za vrijeme posljednjeg ledenog doba, prešavši preko Beringovog prolaza.
Novi!!: Dudovke i Sjevernoamerički Indijanci · Vidi više »
Smokva
Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.
Novi!!: Dudovke i Smokva · Vidi više »
Sorocea
Sorocea, biljni rod iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Sorocea · Vidi više »
Sparattosyce
Sparattosyce, rod drveća iz porodice dudovki smješten u podtribus Antiaropsineae.
Novi!!: Dudovke i Sparattosyce · Vidi više »
Streblus
Streblus, rod manjeg drveća ili grmova iz porodice dudovki.
Novi!!: Dudovke i Streblus · Vidi više »
Trilepisium
Trilepisium, biljni rod iz porodice dudovki smješten u tribus Dorstenieae.
Novi!!: Dudovke i Trilepisium · Vidi više »
Trophis
Trophis, biljni rod iz porodice dudovki smješten u tribus Moreae.
Novi!!: Dudovke i Trophis · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Dudovke i Tropi · Vidi više »
Trymatococcus
Trymatococcus, biljni rod iz porodice dudovki smješten u tribus Dorstenieae.
Novi!!: Dudovke i Trymatococcus · Vidi više »
Utsetela
Utsetela, biljni rod iz porodice dudovki smješten u tribus Dorstenieae.
Novi!!: Dudovke i Utsetela · Vidi više »
