Brže od pregledniku!
37 odnosi: Arhitektura, Balkan, Bosna i Hercegovina, Drina, Ivo Andrić, Kamen, Listopad, Mehmed-paša Sokolović, Mimar Sinan, Most, Murat III., Nobelova nagrada, Selim II., Srbija, Turska, UNESCO, Višegrad, 15. stoljeće, 1565., 1571., 1577., 1579., 1664., 1875., 1886., 1890., 1896., 19. stoljeće, 1911., 1914., 1915., 1939., 1940., 1943., 2007., 2008., 24. ožujka.
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Arhitektura · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Balkan · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Drina · Vidi više »
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Ivo Andrić · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Kamen · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Listopad · Vidi više »
Mehmed-paša Sokolović
Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Mehmed-paša Sokolović · Vidi više »
Mimar Sinan
Koca Mimar Sinan Aga (Ağırnaz, Turska, 15. travnja 1489. – Carigrad, 17. srpnja 1588.) je bio najznačajniji arhitekt u razdoblju sultana Selima I., Sulejmana I., Selima II., i Murata III. Njegov najznačajniji rad je svakako Sulejmanova džamija u Carigradu.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Mimar Sinan · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Most · Vidi više »
Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Murat III. · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Nobelova nagrada · Vidi više »
Selim II.
Selim II. (osmanski turski: سليمثانى, Selīm-i sānī; 28. svibnja 1524. – 12. prosinca 1574.), također poznat kao "Selim Pijanica" na Zapadu i "Plavokosi Selim" na Istoku, bio je sultan Osmanskog Carstva od 1566.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Selim II. · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Srbija · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Turska · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i UNESCO · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i Višegrad · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 15. stoljeće · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1565. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1571. · Vidi više »
1577.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1577. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1579. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1664. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1875. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1886. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1890. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1896. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 19. stoljeće · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1915. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 1943. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 2008. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Most Mehmed-paše Sokolovića i 24. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Stari most u Višegradu, Višegradski most.
