Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Muzej Plantin-Moretus

Indeks Muzej Plantin-Moretus

Muzej Plantin-Moretus je muzejski kompleks u Antwerpenu (Belgija) koji je posvećen slavnim tiskarima Christoffelu Plantijnu i Janu Moretusu, a sastoji se od njihove bivše kuće u kojoj je bila njihova tiskara Plantin Press, na Tržnici petka.

21 odnosi: Abraham Ortelius, Andreas Vesalius, Antwerpen, Belgija, Biblija, Boja, Grafika, Johannes Gutenberg, Knjižnica, Matrica, Muzej, Peter Paul Rubens, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Simon Stevin, Slika, Tijesak, Tipografija, Tiskara, Tiskarstvo, UNESCO, 2005..

Abraham Ortelius

Abraham Ortelius(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1579.) lat icon ''Europae''(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1570.) Abraham Ortelius (Antwerpen, 14. travnja 1527. − 28. lipnja 1598.), flamanski kartograf, zemljopisac i matematičar.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Abraham Ortelius · Vidi više »

Andreas Vesalius

Jan van Calcar: Andreas Vesalius Andreas Vesalius (rođen kao Andries van Wesel, Bruxelles, Belgija, 31. prosinca 1514. - Zakintos, Grčka, 15. listopada 1564.) - flamanski liječnik i anatom, njemačkog podrijetla.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Andreas Vesalius · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Antwerpen · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Belgija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Biblija · Vidi više »

Boja

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Boja · Vidi više »

Grafika

Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Grafika · Vidi više »

Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Johannes Gutenberg · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Knjižnica · Vidi više »

Matrica

Matrica (lat. matrix, genitiv matricis: matica) može značiti.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Matrica · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Muzej · Vidi više »

Peter Paul Rubens

Peter Paul Rubens (Siegen, 28. lipnja 1577. – Antwerpen, 30. svibnja 1640.) bio je značajni predstavnik baroknog slikarstva 17.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Peter Paul Rubens · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Simon Stevin

Simon Stevin (Brugge, 1548. – Leiden ili Hag, veljača 1620.), nizozemski matematičar i fizičar.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Simon Stevin · Vidi više »

Slika

Slika može biti.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Slika · Vidi više »

Tijesak

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse  Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Tijesak · Vidi više »

Tipografija

Malo slovo a u tipu slova: Adobe Caslon Tipografija je umjetnost i vještina oblikovanja teksta s pomoću raznih tipova slova, različitih veličina slova i različitih proreda (vodoravnih i okomitih) između slova.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Tipografija · Vidi više »

Tiskara

Moderni ofsetni tisak Tiskara je industrijski obrt za tiskanje knjiga, novina i razne druge literature.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Tiskara · Vidi više »

Tiskarstvo

Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i Tiskarstvo · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i UNESCO · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Muzej Plantin-Moretus i 2005. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Plantin Moretu muzej.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »