Brže od pregledniku!
29 odnosi: Španjolska, Švicarska, Branimir Vujević, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Hrvatska, HVK Gusar, Igor Boraska, Igor Francetić, Italija, Krešimir Čuljak, Luzern, Milano, Olimpijske igre, Sevilla, Silvijo Petriško, Siniša Skelin, Split, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Veslanje, XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., 1978., 2001., 2002., 2003., 2005., 2007., 25. ožujka.
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Nikša Skelin i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Nikša Skelin i Švicarska · Vidi više »
Branimir Vujević
Branimir Vujević (Zadar, 29. studenog, 1974.), hrvatski veslač, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Branimir Vujević · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Nikša Skelin i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nikša Skelin i Hrvatska · Vidi više »
HVK Gusar
Hrvatski veslački klub »Gusar« iz Splita najtrofejniji je veslački klub u Hrvatskoj.
Novi!!: Nikša Skelin i HVK Gusar · Vidi više »
Igor Boraska
Igor Boraska (Split, 26. rujna 1970.), hrvatski veslač, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Igor Boraska · Vidi više »
Igor Francetić
Igor Francetić (Zagreb, 21. travnja 1977.), hrvatski veslač, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Igor Francetić · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nikša Skelin i Italija · Vidi više »
Krešimir Čuljak
Krešimir Čuljak (Zagreb, 18. rujna 1970.), hrvatski veslač, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Krešimir Čuljak · Vidi više »
Luzern
Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.
Novi!!: Nikša Skelin i Luzern · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Nikša Skelin i Milano · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Nikša Skelin i Olimpijske igre · Vidi više »
Sevilla
Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Nikša Skelin i Sevilla · Vidi više »
Silvijo Petriško
Silvijo Petriško (Zagreb, 20. studenog 1979.), hrvatski veslač, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Silvijo Petriško · Vidi više »
Siniša Skelin
Siniša Skelin (Split, 14. srpnja 1974.), hrvatski veslački reprezentativac.
Novi!!: Nikša Skelin i Siniša Skelin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Nikša Skelin i Split · Vidi više »
Tihomir Franković
Tihomir Franković, hrvatski veslač, svjetski prvak 1994, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Tihomir Franković · Vidi više »
Tomislav Smoljanović
Tomislav Smoljanović (Split, 15. srpnja 1977.), hrvatski veslač, osvajač brončane medalje na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine.
Novi!!: Nikša Skelin i Tomislav Smoljanović · Vidi više »
Veslanje
minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.
Novi!!: Nikša Skelin i Veslanje · Vidi više »
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.
XXVII.
Novi!!: Nikša Skelin i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Nikša Skelin i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Nikša Skelin i 1978. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikša Skelin i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Nikša Skelin i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Nikša Skelin i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nikša Skelin i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nikša Skelin i 2007. · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Nikša Skelin i 25. ožujka · Vidi više »
