Brže od pregledniku!
32 odnosi: Analitička geometrija, Aristotel, Babilon, Biće, Bog, Broj, Crna rupa, Filozofija, Fizika, Indija, Jednadžba, Jezik, Koordinatni sustav, Latinski jezik, Matematičar, Matematika, Nula, Opća teorija relativnosti, Parmenid, Platon, Plotin, Povijest, Predikat, Prostor, Python (programski jezik), Računalna sklopovska podrška, Računarstvo, René Descartes, SQL, Svemir, Vrijeme, Zamjenice.
Analitička geometrija
Analitička geometrija je grana geometrije u kojoj se koriste algebarske metode prvenstveno linearne algebre da bi se riješili geometrijski problemi.
Novi!!: Ništa i Analitička geometrija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Ništa i Aristotel · Vidi više »
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Novi!!: Ništa i Babilon · Vidi više »
Biće
Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.
Novi!!: Ništa i Biće · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Ništa i Bog · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Ništa i Broj · Vidi više »
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Novi!!: Ništa i Crna rupa · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ništa i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Ništa i Fizika · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Ništa i Indija · Vidi više »
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Novi!!: Ništa i Jednadžba · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Ništa i Jezik · Vidi više »
Koordinatni sustav
Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.
Novi!!: Ništa i Koordinatni sustav · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ništa i Latinski jezik · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Ništa i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Ništa i Matematika · Vidi više »
Nula
Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan.
Novi!!: Ništa i Nula · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Ništa i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Novi!!: Ništa i Parmenid · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Ništa i Platon · Vidi više »
Plotin
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. – Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof, jedan od osnivača i glavnih predstavnika novoplatonizma, dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.
Novi!!: Ništa i Plotin · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ništa i Povijest · Vidi više »
Predikat
Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.
Novi!!: Ništa i Predikat · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Ništa i Prostor · Vidi više »
Python (programski jezik)
Python je programski jezik opće namjene, interpretiran i visoke razine kojeg je stvorio Guido van Rossum 1990. godine (prva javna inačica objavljena je u veljači 1991. godine), ime dobiva po televizijskoj seriji Monty Python's Flying Circus.
Novi!!: Ništa i Python (programski jezik) · Vidi više »
Računalna sklopovska podrška
Računalna sklopovska podrška (još i hardver (eng. hardware), sklopovlje, strojna oprema i strojevinaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 445) je opipljivi dio računala, za razliku od programske opreme (softvera).
Novi!!: Ništa i Računalna sklopovska podrška · Vidi više »
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Novi!!: Ništa i Računarstvo · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Ništa i René Descartes · Vidi više »
SQL
Structured Query Language (SQL - IPA: (izgovor: ili) je strukturni upitni jezik, programski jezik visoke razine. SQL Objavljeno: 22. lipnja 2012., pristupljeno 5. travnja 2019. Najpopularniji je računalni jezik za izradu, traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz relacijskih baza podataka. SQL je stardardiziran preko standarda ANSI i ISO.
Novi!!: Ništa i SQL · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Ništa i Svemir · Vidi više »
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Novi!!: Ništa i Vrijeme · Vidi više »
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Novi!!: Ništa i Zamjenice · Vidi više »
