Brže od pregledniku!
46 odnosi: Al-Hvarizmi, Aleksandrijska knjižnica, Alexander von Humboldt, Arapski brojevi, Astronomija, Ćiril Aleksandrijski, Broj, Dedukcija, Doktor, Fizika, François Viète, Geometrija, Hipatija, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Ibn al-Haitam, Isaac Newton, Islam, Kalif, Laboratorij, Luca Pacioli, Matematički model, Matematika, Niccolò Fontana Tartaglia, Optika, Pitagora, Pitagorejska škola, Povijest, Prevoditelj, Prostor, Računovodstvo, Rad, Renesansa, Robert Boyle, Robert Hooke, Sloboda, Srednji vijek, Struktura, Student, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Oxfordu, Tales, Talesov poučak, Vjerojatnost, Zakon, Znanje, Znanost.
Al-Hvarizmi
Al-Hvarizmi Abu Džafar Muhamad ibn Musa-al-Hvarizmi (perz. محمد بن موسی خوارزمی), rođen oko 780. godine u Horezmu (današnjoj Hivi, Uzbekistan), umro 850. godine; iranski je matematičar, geograf i astronom kojem se pripisuje uvođenje arapskih brojeva u matematiku.
Novi!!: Matematičar i Al-Hvarizmi · Vidi više »
Aleksandrijska knjižnica
Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.
Novi!!: Matematičar i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Matematičar i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Arapski brojevi
Arapski brojevi Arapskim brojevima zovemo sljedećih deset znamenaka.
Novi!!: Matematičar i Arapski brojevi · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Matematičar i Astronomija · Vidi više »
Ćiril Aleksandrijski
Ćiril Aleksandrijski (oko 376. - oko 444.), teolog, svetac i crkveni naučitelj.
Novi!!: Matematičar i Ćiril Aleksandrijski · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Matematičar i Broj · Vidi više »
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Novi!!: Matematičar i Dedukcija · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Matematičar i Doktor · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Matematičar i Fizika · Vidi više »
François Viète
François Viète François Viete (Fontenay-le-Comte, 1540. – Pariz, 13. veljače 1603.), francuski matematičar.
Novi!!: Matematičar i François Viète · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Matematičar i Geometrija · Vidi više »
Hipatija
Hipatija (o.370.-o.415.) Hipatija (grč. Ὑπατία, Hypatía) (Aleksandrija, o. 370. – Aleksandrija, o. 415.), grčka neoplatoničarska filozofkinja i matematičarka.
Novi!!: Matematičar i Hipatija · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Matematičar i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Ibn al-Haitam
Ibn al-Haitam, punim imenom Abū ʻAlī al-Ḥasan ibn al-Ḥasan ibn al-Hayṯam, latinizirano Alhazen (Basra, oko 965. – Kairo, oko 1040.), arapski astronom i matematičar.
Novi!!: Matematičar i Ibn al-Haitam · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Matematičar i Isaac Newton · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Matematičar i Islam · Vidi više »
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Novi!!: Matematičar i Kalif · Vidi više »
Laboratorij
Medicinsko-biokemijski laboratorij Sveučilišta u Kölnu Laboratorij (od latinske riječi labor.
Novi!!: Matematičar i Laboratorij · Vidi više »
Luca Pacioli
Luca Pacioli Fra Bartolomeo Luca de Pacioli (ponekad Paccioli ili Pacioli, 1445. – 1517.) je bio talijanski matematičar, franjevac, suradnik Leonarda da Vincija i jedan od prvih tvoraca modernog računovodstva.
Novi!!: Matematičar i Luca Pacioli · Vidi više »
Matematički model
Matematički model opisuje sustav koristeći matematičke koncepte i jezik.
Novi!!: Matematičar i Matematički model · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Matematičar i Matematika · Vidi više »
Niccolò Fontana Tartaglia
'''Niccolò Fontana Tartaglia''' Niccolò Fontana Tartaglia (Brescia, 1499. – Venecija, 13. prosinca 1557.), mletački matematičar.
Novi!!: Matematičar i Niccolò Fontana Tartaglia · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Matematičar i Optika · Vidi više »
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Novi!!: Matematičar i Pitagora · Vidi više »
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Novi!!: Matematičar i Pitagorejska škola · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Matematičar i Povijest · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Matematičar i Prevoditelj · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Matematičar i Prostor · Vidi više »
Računovodstvo
srednjeg vijeka Računovodstvo je disciplina koja se bavi zapisom svih financijskih transakcija koje se dogode u jednoj poslovnoj organizaciji.
Novi!!: Matematičar i Računovodstvo · Vidi više »
Rad
* Rad (ekonomija), mjera obavljenog posla.
Novi!!: Matematičar i Rad · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Matematičar i Renesansa · Vidi više »
Robert Boyle
Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.
Novi!!: Matematičar i Robert Boyle · Vidi više »
Robert Hooke
opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Novi!!: Matematičar i Robert Hooke · Vidi više »
Sloboda
Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.
Novi!!: Matematičar i Sloboda · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Matematičar i Srednji vijek · Vidi više »
Struktura
Struktura (lat.: structura.
Novi!!: Matematičar i Struktura · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Matematičar i Student · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Matematičar i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Matematičar i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Matematičar i Tales · Vidi više »
Talesov poučak
Talesov poučak (prema Talesu iz Mileta) je geometrijski poučak koji kaže da ako su A, B i C točke na kružnici, a dužina između točaka A i C promjer kruga, onda je kut ∠ABC pravi (od 90°).
Novi!!: Matematičar i Talesov poučak · Vidi više »
Vjerojatnost
Vjerojatnost je pojam povezan s predviđanjem i analizom slučajnih pojava.
Novi!!: Matematičar i Vjerojatnost · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Matematičar i Zakon · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Matematičar i Znanje · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Matematičar i Znanost · Vidi više »
