Brže od pregledniku!
21 odnosi: Bazen u Gružu, Dubrovnik, Eša Ligorio, Gruž, Hrvatska, Lokrum, Mihovil Španja, Mirjana Šegrt, Olimpijada, Plaža Danče, Plivanje, Porporela, Sanja Jovanović, Torino, 1923., 1924., 1931., 1934., 1959., 1961., 20. stoljeće.
Bazen u Gružu
Gruški bazen Bazen u Gružu olimpijski je bazen dimenzija 50 metara dužine, 25 metara širine i 2,5 metara dubine.
Novi!!: PK Jug i Bazen u Gružu · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: PK Jug i Dubrovnik · Vidi više »
Eša Ligorio
Eša Ligorio je bivša hrvatska plivačica iz Dubrovnika, bivša državna reprezentativka u plivanju slobodnim stilom.
Novi!!: PK Jug i Eša Ligorio · Vidi više »
Gruž
Montovjerne Pogled na novi Gruž s vidikovca Nuncijate Gruž je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.
Novi!!: PK Jug i Gruž · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: PK Jug i Hrvatska · Vidi više »
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Novi!!: PK Jug i Lokrum · Vidi više »
Mihovil Španja
Mihovil Španja (Dubrovnik, 20. travnja 1984.) hrvatski je plivač.
Novi!!: PK Jug i Mihovil Španja · Vidi više »
Mirjana Šegrt
Mirjana Šegrt (Dubrovnik, 13. travnja 1950.) je hrvatska plivačica koja se natjecala u disciplinama 100 m, 200 m i 400 m slobodno te 100 m i 200 m leptir.
Novi!!: PK Jug i Mirjana Šegrt · Vidi više »
Olimpijada
*Olimpijske igre.
Novi!!: PK Jug i Olimpijada · Vidi više »
Plaža Danče
Plaža Danče je jedna od najstarijih plaža u Dubrovniku.
Novi!!: PK Jug i Plaža Danče · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: PK Jug i Plivanje · Vidi više »
Porporela
Porporela je lukobran u staroj gradskoj luci, najpoznatiji i najopjevaniji dio dubrovačkog starog grada i omiljeno kupalište.
Novi!!: PK Jug i Porporela · Vidi više »
Sanja Jovanović
Sanja Jovanović (Dubrovnik, 15. rujna 1986.), hrvatska plivačica.
Novi!!: PK Jug i Sanja Jovanović · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: PK Jug i Torino · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: PK Jug i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: PK Jug i 1924. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: PK Jug i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: PK Jug i 1934. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: PK Jug i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: PK Jug i 1961. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: PK Jug i 20. stoljeće · Vidi više »
