Sadržaj
37 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Antalya, Antički Rim, Antioh III. Veliki, Azija, Balkanski poluotok, Cilicija, Dorani, Efor, Frigija, Grčka, Grčki jezik, Grčko-turski rat (1919. – 1922.), Herodot, Hetiti, Kir Veliki, Kreta, Latinski jezik, Licija, Lidija, Mala Azija, Opća i nacionalna enciklopedija, Pirati, Pizidija, Povjesničar, Ptolomej, Rimsko Carstvo, Seldžuci, Sredozemlje, Sredozemno more, Stara Grčka, Stari vijek, Strabon, Trojanski rat, Turska, Zemljopisno područje.
- Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Pamfilija i Ahemenidsko Carstvo
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Pogledaj Pamfilija i Aleksandar Veliki
Antalya
Antalya je grad smješten na jugozapadnoj mediteranskoj obali Turske.
Pogledaj Pamfilija i Antalya
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Pamfilija i Antički Rim
Antioh III. Veliki
Antioh III.
Pogledaj Pamfilija i Antioh III. Veliki
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Pamfilija i Azija
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Pamfilija i Balkanski poluotok
Cilicija
Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.
Pogledaj Pamfilija i Cilicija
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Pogledaj Pamfilija i Dorani
Efor
*Efor (državnik), starogrčki državnik iz Sparte.
Pogledaj Pamfilija i Efor
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Pogledaj Pamfilija i Frigija
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Pamfilija i Grčka
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Pamfilija i Grčki jezik
Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Grčko-turski rat vođen od svibnja 1919. do listopada 1922., neki ga zovu Rat u Maloj Aziji, ili Grčkom kampanjom u Turskom ratu za nezavisnost.
Pogledaj Pamfilija i Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Pamfilija i Herodot
Hetiti
Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr. Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.
Pogledaj Pamfilija i Hetiti
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Pogledaj Pamfilija i Kir Veliki
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Pamfilija i Kreta
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Pamfilija i Latinski jezik
Licija
Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.
Pogledaj Pamfilija i Licija
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Pogledaj Pamfilija i Lidija
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Pamfilija i Mala Azija
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Pogledaj Pamfilija i Opća i nacionalna enciklopedija
Pirati
John Taylor. Pirati (grč., pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na moru, ponekad i na obali.
Pogledaj Pamfilija i Pirati
Pizidija
Pizidija je povijesna regija u Maloj Aziji smještena sjeverno od Licije, a graničila je s Karijom, Lidijom, Frigijom i Pamfilijom.
Pogledaj Pamfilija i Pizidija
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Pamfilija i Povjesničar
Ptolomej
*Ptolemej I. Soter (367. pr. Kr. – 283. pr. Kr.), vojskovođa Aleksandra Velikog, kasnije egipatski kralj (305. pr. Kr. – 285. pr. Kr.) i osnivač dinastije Ptolemejevići.
Pogledaj Pamfilija i Ptolomej
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Pamfilija i Rimsko Carstvo
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Pogledaj Pamfilija i Seldžuci
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Pamfilija i Sredozemlje
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Pamfilija i Sredozemno more
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Pamfilija i Stara Grčka
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Pogledaj Pamfilija i Stari vijek
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Pogledaj Pamfilija i Strabon
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Pogledaj Pamfilija i Trojanski rat
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Pamfilija i Turska
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...).
Pogledaj Pamfilija i Zemljopisno područje
Vidi također
Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj
- Afrodizija
- Antalya
- Antiohija
- Apolonija (Bitinija)
- Bursa
- Cilicija
- Edessa (Mezopotamija)
- Efez
- Eskişehir
- Gaziantep
- Halikarnas
- Hierapolis
- Istanbul
- Karija
- Klazomena
- Ksantos
- Letoon
- Mersin
- Milet
- Mira (Turska)
- Nikomedija
- Nusaybin
- Pamfilija
- Pergam
- Pizidija
- Sagalassos
- Samsun
- Sard (Turska)
- Trabzon
- Troja
- Zeugma (grad)
- İzmit