Sadržaj
27 odnosi: Adolphe Thiers, Anarhija, Anarhizam, Francuska revolucija, Francuski republikanski kalendar, Francusko-pruski rat, Friedrich Engels, Giljotina, Jakobinci, Marksizam, Međunarodni savez radnika, Montmartre, Napoleon III., Pariz, Pruska, Republika, Sirotište, Socijaldemokracija, Socijalizam, Treća Francuska Republika, Versailles, Zastava Francuske, 17. ožujka, 18. ožujka, 26. ožujka, 28. ožujka, 28. svibnja.
Adolphe Thiers
Louis Adolphe Thiers (Marseille, 16. travnja 1797. – Saint-Germain-en-Laye, 3. rujna 1877.) bio je francuski državnik i povjesničar, prvi predsjednik Treće republike (1871. – 1873.). Kao šef versajske vlade 1871. u krvi je ugušio Parišku komunu ("Krvava nedelja").
Pogledaj Pariška komuna i Adolphe Thiers
Anarhija
Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.
Pogledaj Pariška komuna i Anarhija
Anarhizam
Zaokruženo A, simbol anarhizma Anarhizam je politička filozofija i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakva oblika ustrojstva (hijerarhije) i vlasti.
Pogledaj Pariška komuna i Anarhizam
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Pogledaj Pariška komuna i Francuska revolucija
Francuski republikanski kalendar
Francuski republikanski kalendar (franc. calendrier républicain français) ili francuski revolucionarni kalendar (franc. calendrier révolutionnaire français), kalendar predložen tijekom Francuske revolucije.
Pogledaj Pariška komuna i Francuski republikanski kalendar
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Pogledaj Pariška komuna i Francusko-pruski rat
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Pogledaj Pariška komuna i Friedrich Engels
Giljotina
'''Njemački model giljotine''' Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.
Pogledaj Pariška komuna i Giljotina
Jakobinci
Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792.
Pogledaj Pariška komuna i Jakobinci
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Pogledaj Pariška komuna i Marksizam
Međunarodni savez radnika
Međunarodni savez radnika ili Prva Internacionala bila je svjetska socijalistička organizacija koja je imala za cilj ujedinjenje svih lijevih političkih skupina i sindikalnih organizacija utemeljenih na konceptima radničke klase i klasne borbe.
Pogledaj Pariška komuna i Međunarodni savez radnika
Montmartre
Basilika Sacré-Cœur Pogled na Montmartre i Sacré-Cœur Montmartre je sjeverni i ujedno najviši dio Pariza, glavnog grada Francuske (nadmorska visina 127 m), s kojeg se pruža pogled na ostale dijelove grada.
Pogledaj Pariška komuna i Montmartre
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852.
Pogledaj Pariška komuna i Napoleon III.
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Pariška komuna i Pariz
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Pariška komuna i Pruska
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Pariška komuna i Republika
Sirotište
Bivše sirotište u Berlinu. Sirotište je ustanova ili dom namijenjena skrbi za siročad i drugu djecu, koja su odvojena od svojih bioloških obitelji.
Pogledaj Pariška komuna i Sirotište
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Pogledaj Pariška komuna i Socijaldemokracija
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Pariška komuna i Socijalizam
Treća Francuska Republika
Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.
Pogledaj Pariška komuna i Treća Francuska Republika
Versailles
Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.
Pogledaj Pariška komuna i Versailles
Zastava Francuske
20px Francuska zastava. Omjer 2:3 mini Francuska zastava (fra. drapeau tricolore ili drapeau français, također hrv. trobojnica) ima 3 okomite pruge jednake širine: plavu (uz zastavno koplje), bijelu i crvenu.
Pogledaj Pariška komuna i Zastava Francuske
17. ožujka
17.
Pogledaj Pariška komuna i 17. ožujka
18. ožujka
18.
Pogledaj Pariška komuna i 18. ožujka
26. ožujka
26.
Pogledaj Pariška komuna i 26. ožujka
28. ožujka
28.
Pogledaj Pariška komuna i 28. ožujka
28. svibnja
28.
Pogledaj Pariška komuna i 28. svibnja