Brže od pregledniku!
66 odnosi: Augsburg, Austrija, Švicarska, Bonaparte, Bonapartisti, Burbonci, Daleki istok, Druga Francuska Republika, Drugo Francusko Carstvo, Ekonomija, Engleska, Eugénie de Montijo, Francuska, Grof, Hortense de Beauharnais, Indokina, Lipanj, Luj Filip, kralj Francuza, Luj I. Bonaparte, Luj II. Bonaparte, Napoléon Eugène Bonaparte, Napoleon Bonaparte, Napoleon II. Bonaparte, car Francuske, Njemačka, Njemačko Carstvo, Opijumski ratovi, Otto von Bismarck, Papa, Pariz, Pijemont, Pio IX., Politička ideologija, Popis francuskih predsjednika, Popis francuskih vladara, Puč, Referendum, Rimska Republika, Siječanj, Sjedinjene Američke Države, Sociologija, Treća Francuska Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1. prosinca, 14. siječnja, 1808., 1815., 1832., 1836., 1839., 1846., ..., 1848., 1849., 1851., 1852., 1853., 1859., 1866., 1867., 1870., 1873., 2. prosinca, 20. prosinca, 20. travnja, 21. studenoga, 4. rujna, 9. siječnja. Proširite indeks (16 više) »
Augsburg
Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.
Novi!!: Napoleon III. i Augsburg · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Napoleon III. i Austrija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Napoleon III. i Švicarska · Vidi više »
Bonaparte
Bonaparte (izvorno Buonaparte) je europska vladarska kuća talijanskih korijena, koju je činila obitelj Napoleona I. Bonapartea, Korzikanca koji je 10. studenog 1799. godine izabran za prvog konzula Francuske, uz pomoć svoga brata, Luciena Bonapartea, predsjednika Vijeća petstotina u Saint-Cloudu (predgrađe Pariza).
Novi!!: Napoleon III. i Bonaparte · Vidi više »
Bonapartisti
Bonapartisti, općenito, pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj.
Novi!!: Napoleon III. i Bonapartisti · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Napoleon III. i Burbonci · Vidi više »
Daleki istok
Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.
Novi!!: Napoleon III. i Daleki istok · Vidi više »
Druga Francuska Republika
Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.
Novi!!: Napoleon III. i Druga Francuska Republika · Vidi više »
Drugo Francusko Carstvo
Drugo Francusko Carstvo ili Drugo Carstvo je imperijalni bonapartistički režim Napoleona III. koji je trajao od 1852. do 1870. (između Druge i Treće Republike).
Novi!!: Napoleon III. i Drugo Francusko Carstvo · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Napoleon III. i Ekonomija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Napoleon III. i Engleska · Vidi više »
Eugénie de Montijo
Eugénie de Montijo ili pravim imenom Eugenia María de Montijo de Guzmán (Granada, 5. svibnja 1826 – Madrid, 11. ožujka 1920.) - francuska carica.
Novi!!: Napoleon III. i Eugénie de Montijo · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Napoleon III. i Francuska · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Napoleon III. i Grof · Vidi više »
Hortense de Beauharnais
Hortense de Beauharnais, 1808. Hortense Eugénie Cécile de Beauharnais (Pariz, 10. travnja 1783. – dvorac Arenenberg, Švicarska, 15. listopada 1837.), francuska plemkinja, kraljica-supruga Nizozemske (1806. – 1810.) i kneginja Saint-Leua od 1814. godine; pastorka francuskog car Napoleona I. Rodila se u obitelji viskonta Alexandra de Beauharnais († 1794.) i Joséphine.
Novi!!: Napoleon III. i Hortense de Beauharnais · Vidi više »
Indokina
Indokina 1886. Indokina, odnosno Indokineski poluotok, je dio Indija u Jugoistočnoj Aziji a obuhvaća njene dijelove koji od azijskog kopna ulaze u Južno kinesko more.
Novi!!: Napoleon III. i Indokina · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Napoleon III. i Lipanj · Vidi više »
Luj Filip, kralj Francuza
'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.
Novi!!: Napoleon III. i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »
Luj I. Bonaparte
Luj I., kralj Nizozemske Luj I. Bonaparte (tal. Luigi Buonaparte) (Ajaccio, Korzika, 2. rujna 1778. – Livorno, Italija, 25. srpnja 1846.), francuski vojskovođa i Napoleonov brat.
Novi!!: Napoleon III. i Luj I. Bonaparte · Vidi više »
Luj II. Bonaparte
Luj II., kralj Nizozemske Luj II.
Novi!!: Napoleon III. i Luj II. Bonaparte · Vidi više »
Napoléon Eugène Bonaparte
Napoléon Eugène Bonaparte (1856. – 1879.) Napoléon Eugène Bonaparte, poznat i kao Luj Napoleon (Pariz, 16. ožujka 1856. – KwaZulu-Natal, 1. lipnja 1879.), francuski carski princ; jedini sin i nasljednik francuskog cara Napoleona III., nećaka cara Napoleona I. Nakon očeve smrti 1873. godine, bonapartisti su ga proglasili za nasljednika carskog prijestolja pod imenom Napoleon IV. Rodio se kao jedino dijete oca Napoleona III.
Novi!!: Napoleon III. i Napoléon Eugène Bonaparte · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Napoleon III. i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleon II. Bonaparte, car Francuske
Napoleon II.
Novi!!: Napoleon III. i Napoleon II. Bonaparte, car Francuske · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Napoleon III. i Njemačka · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Napoleon III. i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Opijumski ratovi
Opijumski ratovi bili su ratovi između Kine i zapadnih sila.
Novi!!: Napoleon III. i Opijumski ratovi · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Napoleon III. i Otto von Bismarck · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Napoleon III. i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Napoleon III. i Pariz · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Napoleon III. i Pijemont · Vidi više »
Pio IX.
Pio IX. lat.
Novi!!: Napoleon III. i Pio IX. · Vidi više »
Politička ideologija
Politička ideologija jedno je od najčešćih značenja riječi ideologija.
Novi!!: Napoleon III. i Politička ideologija · Vidi više »
Popis francuskih predsjednika
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i Popis francuskih predsjednika · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Napoleon III. i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Napoleon III. i Puč · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Napoleon III. i Referendum · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Napoleon III. i Rimska Republika · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Napoleon III. i Siječanj · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Napoleon III. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Napoleon III. i Sociologija · Vidi više »
Treća Francuska Republika
Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.
Novi!!: Napoleon III. i Treća Francuska Republika · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Napoleon III. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Napoleon III. i 1. prosinca · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Napoleon III. i 14. siječnja · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1808. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1815. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1832. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1836. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1839. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1846. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1849. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1851. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1852. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1853. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1859. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1870. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Napoleon III. i 1873. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Napoleon III. i 2. prosinca · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Napoleon III. i 20. prosinca · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Napoleon III. i 20. travnja · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Napoleon III. i 21. studenoga · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Napoleon III. i 4. rujna · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Napoleon III. i 9. siječnja · Vidi više »
