Brže od pregledniku!
66 odnosi: Škanjac, Šuma, Ćuk, Bitka na Gvozdu, Bosna, Centralna partizanska bolnica, Crna joha, Crvena lisica, Divlja svinja, Drugi svjetski rat, Dvojezupci, Euroazijski jazavac, Fazan, Geologija, Glodavci, Gorski brijest, Gorski javor, Gorski kotar, Grlica, Hrast kitnjak, Hrbat, Hrvatska, Jastreb, Javor mliječ, Karlovačka županija, Klen, Kobac, Koloman, Kraljevina Ugarska, Kranjski bijeli bun, Krapinsko-zagorska županija, Kuna zlatica, Lasica, Lobor, Mađarska, Metar, Obična bukva, Obični grab, Obični jasen, Osmansko Carstvo, Petar Snačić, Potok, Ptice, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Reljef, Samostan, Siva vrana, Slovenija, Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, Središnja Hrvatska, ..., Srna, Svraka, Templari, Tiskara, Topusko, Trešnja, Vegetacija, Vjesnik, Vojin Bakić, Vojnić, Zemunica, Zvijeri, 1097., 1303., 1328., 1945.. Proširite indeks (16 više) »
Škanjac
Škanjac, poznat i kao škanjac mišar i obični škanjac, je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae).
Novi!!: Petrova gora i Škanjac · Vidi više »
Šuma
Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.
Novi!!: Petrova gora i Šuma · Vidi više »
Ćuk
Ćuk (latinski: Otus scops) je ptica koja spada u red sovovki.
Novi!!: Petrova gora i Ćuk · Vidi više »
Bitka na Gvozdu
Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.
Novi!!: Petrova gora i Bitka na Gvozdu · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Petrova gora i Bosna · Vidi više »
Centralna partizanska bolnica
Centralna partizanska bolnica izgrađena je u proljeće 1942. godine, a nalazi se u Karlovačkoj županiji unutar šume Petrove gore u predjelu zvanom Pišin gaj.
Novi!!: Petrova gora i Centralna partizanska bolnica · Vidi više »
Crna joha
Ženske rese Crna joha (jalša), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Petrova gora i Crna joha · Vidi više »
Crvena lisica
Crvena lisica (lat. Vulpes vulpes) je u srednjoj Europi jedini predstavnik ove grupe životinja i stoga najčešće poznata samo kao "lisica".
Novi!!: Petrova gora i Crvena lisica · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Petrova gora i Divlja svinja · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Petrova gora i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dvojezupci
Dvojezupci (lat. Lagomorpha) su red iz nadreda Euarchontoglires viših sisavaca.
Novi!!: Petrova gora i Dvojezupci · Vidi više »
Euroazijski jazavac
desno Euroazijski ili europski jazavac (Meles meles) urođeni je sisavac u većem dijelu Europe (izuzev Skandinavije, Islanda, Korzike, Sardinije, Sicilije i Cipra) i većem dijelu Azije.
Novi!!: Petrova gora i Euroazijski jazavac · Vidi više »
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Novi!!: Petrova gora i Fazan · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Petrova gora i Geologija · Vidi više »
Glodavci
Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.
Novi!!: Petrova gora i Glodavci · Vidi više »
Gorski brijest
Gorski brijest (glatki brijest, lat. Ulmus glabra) je do 40 m visoko stablo ravnog debla i široke krošnje, raste obično u području šuma bukve.
Novi!!: Petrova gora i Gorski brijest · Vidi više »
Gorski javor
Gorski javor zimi Ilustracija Gorski javor (latinski: Acer pseudoplatanus) vrsta je javora.
Novi!!: Petrova gora i Gorski javor · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Petrova gora i Gorski kotar · Vidi više »
Grlica
Grlica (divlja grlica) je vrsta ptica iz reda golupčarki, porodice golubova.
Novi!!: Petrova gora i Grlica · Vidi više »
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Petrova gora i Hrast kitnjak · Vidi više »
Hrbat
Bosni i Hercegovini Hrbat ili greben, geomorfološki pojam koji označava oblik strminskog reljefa, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno gorskog ili planinskog lanca, strm ili skoro okomit kao klif, ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem abrazije i nije toliko podložan eroziji.
Novi!!: Petrova gora i Hrbat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Petrova gora i Hrvatska · Vidi više »
Jastreb
Jastreb (Accipiter gentilis) je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae).
Novi!!: Petrova gora i Jastreb · Vidi više »
Javor mliječ
Javor mliječ (mliječni javor, norveški javor, mlječak, mlječika, lat. Acer platanoides) je vrsta drveta iz roda javora.
Novi!!: Petrova gora i Javor mliječ · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Petrova gora i Karlovačka županija · Vidi više »
Klen
Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.
Novi!!: Petrova gora i Klen · Vidi više »
Kobac
Kobac ili obični kobac je mala ptica jastrebova koja živi u Sjevernoj Europi, Aziji i Sjevernoj Africi.
Novi!!: Petrova gora i Kobac · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Petrova gora i Koloman · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Petrova gora i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kranjski bijeli bun
Kranjski bijeli bun (kranjska aptovina, kranjska bunika, tamnorujna bunika, Lat. Scopolia carniolica), jedna od tri priznate vrste bijelog buna, porodica krumpirovki, jedina je vrsta ovog roda koja raste u Hrvatskoj (Velebit i Gorski kotar).
Novi!!: Petrova gora i Kranjski bijeli bun · Vidi više »
Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Novi!!: Petrova gora i Krapinsko-zagorska županija · Vidi više »
Kuna zlatica
Kuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne polovice Staroga Svijeta.
Novi!!: Petrova gora i Kuna zlatica · Vidi više »
Lasica
Lasica (Mustela nivalis) je vrsta zvijeri iz roda Mustela, porodice kuna (Mustelidae).
Novi!!: Petrova gora i Lasica · Vidi više »
Lobor
Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Petrova gora i Lobor · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Petrova gora i Mađarska · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Petrova gora i Metar · Vidi više »
Obična bukva
Engleskoj Obična bukva (europska bukva, fafarikula; lat. Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.
Novi!!: Petrova gora i Obična bukva · Vidi više »
Obični grab
Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Petrova gora i Obični grab · Vidi više »
Obični jasen
Obični jasen (gorski jasen, bijeli jasen, (lat. Fraxinus excelsior) je vrsta drveća iz porodice Oleaceae visine od 30 do 40 m. Plod je krilata perutka, a cvjeta u travnju i svibnju. Značajna je šumska vrsta koja naseljava plodnija i umjereno vlažna staništa, u kojima se rijetko javlja sušni period. U mladosti dobro podnosi priličnu zasjenu, uglavnom u šumama bukve. Autohtona je vrsta u Hrvatskoj. Javlja se u većem dijelu Europe.
Novi!!: Petrova gora i Obični jasen · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Petrova gora i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Novi!!: Petrova gora i Petar Snačić · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Petrova gora i Potok · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Petrova gora i Ptice · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Petrova gora i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Petrova gora i Reljef · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Petrova gora i Samostan · Vidi više »
Siva vrana
Siva vrana (lat. Corvus cornix) je vrsta vrane, dugo smatrana podvrstom crne vrane.
Novi!!: Petrova gora i Siva vrana · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Petrova gora i Slovenija · Vidi više »
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna
Spomenik na Petrovoj gori Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna je monumentalni spomenik podignut na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore.
Novi!!: Petrova gora i Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna · Vidi više »
Središnja Hrvatska
Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.
Novi!!: Petrova gora i Središnja Hrvatska · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Petrova gora i Srna · Vidi više »
Svraka
Svraka, svraka maruša (lat. Pica pica), često i dugorepa svraka, je vrsta ptica iz porodice vrana, reda vrapčarki.
Novi!!: Petrova gora i Svraka · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Petrova gora i Templari · Vidi više »
Tiskara
Moderni ofsetni tisak Tiskara je industrijski obrt za tiskanje knjiga, novina i razne druge literature.
Novi!!: Petrova gora i Tiskara · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Petrova gora i Topusko · Vidi više »
Trešnja
Trešnja, listopadna je vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Petrova gora i Trešnja · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Petrova gora i Vegetacija · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Petrova gora i Vjesnik · Vidi više »
Vojin Bakić
Ivana Gorana Kovačića (1946) park Borik u Bjelovaru Vojin Bakić (Bjelovar, 5. lipnja 1915. - Zagreb, 18. prosinca 1992.), hrvatski kipar srpskog podrijetla.
Novi!!: Petrova gora i Vojin Bakić · Vidi više »
Vojnić
Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.
Novi!!: Petrova gora i Vojnić · Vidi više »
Zemunica
Zemunica je poluukopani ili ukopani objekt za stanovanje ljudi, postrojbi i zapovjedništava izvan naselja u hladne dane, kao i za smještaj povrijeđenih i oboljelih sanitetskih etapa i ljudstva u zbjegovima.
Novi!!: Petrova gora i Zemunica · Vidi više »
Zvijeri
Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).
Novi!!: Petrova gora i Zvijeri · Vidi više »
1097.
Bez opisa.
Novi!!: Petrova gora i 1097. · Vidi više »
1303.
Bez opisa.
Novi!!: Petrova gora i 1303. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Petrova gora i 1328. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Petrova gora i 1945. · Vidi više »
