Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Piratska obala

Indeks Piratska obala

Satelitska fotografija nekadašnje Piratske obale eng icon CIA-in zemljovid iz 1995. s označenom Obalom primirja (''Trucial Coast''), ranije poznatom kao Piratskom obalom Piratska obala (engl. Pirate Coast) je povijesni naziv koji se od 17. stoljeća do ranih 1820-ih godina koristio za obalu današnjih Ujedinjenih Arapskih Emirata.

28 odnosi: Arapi, Šeik, Časna Istočnoindijska kompanija, Britansko Carstvo, Brod, Engleski jezik, Europa, Indijski ocean, Iran, Kolonija, Obala, Oman, Perzijski zaljev, Pirati, Portugal, Povijest, Protektorat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Vahabizam, Zemljovid, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1809., 1820-ih, 1820., 19. stoljeće, 1971., 1995..

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Piratska obala i Arapi · Vidi više »

Šeik

Slika šeika Sattama Haddadina iz Palmire, ruskog slikara Aleksandra Evgenijeviča Jakovljeva Šeik (arap. شيخ), je arapska riječ za oca obitelji, ali i za starijeg muškarca preko 50.

Novi!!: Piratska obala i Šeik · Vidi više »

Časna Istočnoindijska kompanija

Zastava Istočnoindijske kompanije Grb Istočnoindijske kompanije Časna Istočnoindijska kompanija (eng. Honourable East India Company) je bila dioničko društvo.

Novi!!: Piratska obala i Časna Istočnoindijska kompanija · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Piratska obala i Britansko Carstvo · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Piratska obala i Brod · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Piratska obala i Engleski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Piratska obala i Europa · Vidi više »

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Novi!!: Piratska obala i Indijski ocean · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Piratska obala i Iran · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Piratska obala i Kolonija · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Piratska obala i Obala · Vidi više »

Oman

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Piratska obala i Oman · Vidi više »

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.

Novi!!: Piratska obala i Perzijski zaljev · Vidi više »

Pirati

John Taylor. Pirati (grč., pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na moru, ponekad i na obali.

Novi!!: Piratska obala i Pirati · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Piratska obala i Portugal · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Piratska obala i Povijest · Vidi više »

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Novi!!: Piratska obala i Protektorat · Vidi više »

Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.

Novi!!: Piratska obala i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »

Vahabizam

Vahabizam je konzervativni pokret u islamu koji se utemeljio krajem 17.

Novi!!: Piratska obala i Vahabizam · Vidi više »

Zemljovid

Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.

Novi!!: Piratska obala i Zemljovid · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 17. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 18. stoljeće · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 1809. · Vidi više »

1820-ih

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 1820-ih · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 1820. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 19. stoljeće · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 1971. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Piratska obala i 1995. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »