Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Plamenac

Indeks Plamenac

Plamenac (ružičasti plamenac, lat. Phoenicopterus roseus) je najveća i najraširenija vrsta plamenaca.

39 odnosi: Afrički marabu, Afrika, Albanija, Alge, Španjolska, Životinje, Cipar, Crvi, Divlja svinja, Francuska, Gnijezdo, Grčka, Gudžerat, Indija, Jaje, Jesen, Južna Azija, Južna Europa, Kljun, Kokosovi otoci, Krilo, Kukci, Lisica, Ljeto, Noga, Oko, Pakistan, Perje, Phoenicopteriformes, Phoenicopterus, Plamenci, Portugal, Prehrana, Ptice, Sardinija, Svitkovci, Turska, Vegetacija, Zvijeri.

Afrički marabu

Afrički marabu (marabu) je velika ptica iz porodice roda.

Novi!!: Plamenac i Afrički marabu · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Plamenac i Afrika · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Plamenac i Albanija · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Plamenac i Alge · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Plamenac i Španjolska · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Plamenac i Životinje · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Plamenac i Cipar · Vidi više »

Crvi

''Paragordius tricuspidatus'' Crvima, a neke vrste i glistama, se naziva cijeli niz dijelom vrlo daleko srodnih beskralješnjaka.

Novi!!: Plamenac i Crvi · Vidi više »

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.

Novi!!: Plamenac i Divlja svinja · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Plamenac i Francuska · Vidi više »

Gnijezdo

Gnijezdo Gnijezdo, ptičja nastamba od grančica, lišća, blata i drugog materijala koja služi za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.

Novi!!: Plamenac i Gnijezdo · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Plamenac i Grčka · Vidi više »

Gudžerat

Gudžerat ili Gudžarat (gudžeratski: गुजरातराज्यम्, engleski: Gujarat), indijska je savezna država na zapadu zemlje.

Novi!!: Plamenac i Gudžerat · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Plamenac i Indija · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Plamenac i Jaje · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Plamenac i Jesen · Vidi više »

Južna Azija

Kompozitna satelitska slika Južne Azije Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije.

Novi!!: Plamenac i Južna Azija · Vidi više »

Južna Europa

date.

Novi!!: Plamenac i Južna Europa · Vidi više »

Kljun

ptica Kljunom se u zoologiji naziva prema naprijed, često šiljasta, izraslina kojom završava usni otvor kod ptica, a služi za uzimanje hrane.

Novi!!: Plamenac i Kljun · Vidi više »

Kokosovi otoci

Kokosovi otoci (eng. Cocos (Keeling) Islands, službeno Territory of the Cocos (Keeling) Islands) su australski vanjski teritorij u istočnom dijelu Indijskog oceana, oko 1000 kilometara od otoka Sumatre.

Novi!!: Plamenac i Kokosovi otoci · Vidi više »

Krilo

Krila su kod ptica organ koji se razvio od prednjih ekstremiteta a služi za letenje.

Novi!!: Plamenac i Krilo · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Plamenac i Kukci · Vidi više »

Lisica

Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.

Novi!!: Plamenac i Lisica · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Plamenac i Ljeto · Vidi više »

Noga

Noge konja, vuka i čovjeka Noge su donji ekstremiteti na tijelima čovjeka ili životinja koji nose masu tijela te pomažu u održavanju uspravnog položaja i stabilnosti tijela prilikom kretanja.

Novi!!: Plamenac i Noga · Vidi više »

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Novi!!: Plamenac i Oko · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Plamenac i Pakistan · Vidi više »

Perje

Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.

Novi!!: Plamenac i Perje · Vidi više »

Phoenicopteriformes

Phoenicopteriformes je red ptica koji dobiva ime po plamencima (Phoenicopteridae), a uključuje i fosilne vrste porodica a) Palaelodidae s rodovima Adelalopus i Megapaloelodus i b) Scaniornithidae s rodovima Gallornis i Scaniornis. Rod Palaelodus drugi izvori navode da pripada porodici Palaelodidae, dok ga ASvibase klasificira porodici plamenaca ili Phoenicopteridae. Rod Leakeyornis opisali su Rich & Walker, 1983 †, i smjestili također porodici Phoenicopteridae. Ova ptica živjela je u miocenu u istočnoj Africi. Porodica Phoenicopteridae obuhvaća rodove Phoenicopterus, Phoeniconaias, Phoenicoparrus, Juncitarsus, Palaelodus, Megapalaelodus, Phoeniconotius, Elornis File:Juncitarsus merkeli.jpg|Juncitarsus merkeli File:Flamencos de James (Phoenicoparrus jamesi), Laguna de Salinas, Arequipa, Perú, 2015-08-02, DD 20.JPG|Phoenicoparrus jamesi, Laguna de Salinas, Arequipa, Peru.

Novi!!: Plamenac i Phoenicopteriformes · Vidi više »

Phoenicopterus

Phoenicopterus, rod ptica u porodici plamenaca (Phoenicopteridae), koju čine zajednoi s rodovima Elornis †, Juncitarsus †, Leakeyornis†, Phoeniconaias, Phoeniconotius† i Phoenicoparrus.

Novi!!: Plamenac i Phoenicopterus · Vidi više »

Plamenci

Plamenci (lat. Phoenicopteridae) su porodica ptica u redu Phoenicopteriformes.

Novi!!: Plamenac i Plamenci · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Plamenac i Portugal · Vidi više »

Prehrana

Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.

Novi!!: Plamenac i Prehrana · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Plamenac i Ptice · Vidi više »

Sardinija

Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.

Novi!!: Plamenac i Sardinija · Vidi više »

Svitkovci

Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.

Novi!!: Plamenac i Svitkovci · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Plamenac i Turska · Vidi više »

Vegetacija

Vegetacija je pojam koji može značiti.

Novi!!: Plamenac i Vegetacija · Vidi više »

Zvijeri

Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).

Novi!!: Plamenac i Zvijeri · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Phoenicopterus antiquorum, Phoenicopterus roseus, Ružičasti plamenac.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »