Brže od pregledniku!
29 odnosi: Albanija, Američka platana, Apeninski poluotok, Arizonska platana, Azijska platana, Balkanski poluotok, Biljke, Bugarska, Carl Linné, Dvosupnice, Europa, Grad, Grčka, Gvatemala, Hrvatska, Javorolisna platana, Kalifornijska platana, Latinski jezik, Meksiko, Platanus gentryi, Platanus kerrii, Platanus lindeniana, Platanus mexicana, Platanus rzedowskii, Proteales, Sjeverna Amerika, Vaskularne biljke, Vjetar, Vodoklen.
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Vodoklen i Albanija · Vidi više »
Američka platana
Američka platana (lat. Platanus occidentalis) sjevernoameričko je drvo iz porodice vodoklenovki (Platanaceae), koje doseže visinu od 35 m, u pojedinim slučajevima i do 50 m. Opseg debla do 4 metra.
Novi!!: Vodoklen i Američka platana · Vidi više »
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Vodoklen i Apeninski poluotok · Vidi više »
Arizonska platana
Arizonska platana (lat. Platanus wrightii), rijetko listopadno stablo iz roda vodoklena čije područje rasprostranjenosti obuhvaća američke savezne države Arizoniu i Novi Meksiko, te meksičke države Sonoru, Chihuahua i Sinalou.
Novi!!: Vodoklen i Arizonska platana · Vidi više »
Azijska platana
Azijska platana (istočnjačka platana, istočna platana; lat. Platanus orientalis), dugovječno drvo iz roda vodoklena rašireno po jugoistočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Vodoklen i Azijska platana · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Vodoklen i Balkanski poluotok · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Vodoklen i Biljke · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vodoklen i Bugarska · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Vodoklen i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Vodoklen i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vodoklen i Europa · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Vodoklen i Grad · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Vodoklen i Grčka · Vidi više »
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Novi!!: Vodoklen i Gvatemala · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vodoklen i Hrvatska · Vidi više »
Javorolisna platana
Javorolisna platana (hibridna platana, londonska platana; lat. Platanus × hispanica), umjetni hibrid između vrsta P. orientalis i P. occidentalis Danas se najviše uzgaja po Europi i Sjevernoj Americi, te na jugu Afrike, Australiji i Novom Zelandu Naraste od 20 do 30 metara visine, a ponekad i preko 40 metara.
Novi!!: Vodoklen i Javorolisna platana · Vidi više »
Kalifornijska platana
Kalifornijska platana (lat. Platanus racemosa), listopadno stablo iz roda vodoklena čije je područje ograničeno na američku državu Kaliforniju i meksičku državu Baja California.
Novi!!: Vodoklen i Kalifornijska platana · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Vodoklen i Latinski jezik · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Vodoklen i Meksiko · Vidi više »
Platanus gentryi
Platanus gentryi, sjevernoameričko je drvo iz porodice vodoklenovki (Platanaceae).
Novi!!: Vodoklen i Platanus gentryi · Vidi više »
Platanus kerrii
Platanus kerrii, vrsta azijske zimzelene platane (ostale su listopadne) čija su domovina Laos i Vijetnam.
Novi!!: Vodoklen i Platanus kerrii · Vidi više »
Platanus lindeniana
Platanus lindeniana, 30 do 40 metara visoko drvo iz porodice Platanaceae ili vodoklenovki.
Novi!!: Vodoklen i Platanus lindeniana · Vidi više »
Platanus mexicana
Platanus mexicana, drvo iz roda vodoklena rašireno po sjeveroistočnom Meksiku Raste uz vodotoke meksičkih država Tamaulipas, Nuevo Leon, San Luis Potosi i Veracruz.
Novi!!: Vodoklen i Platanus mexicana · Vidi više »
Platanus rzedowskii
Platanus rzedowskii, stablo iz roda vodoklena rašireno po meksičkim državama Tamaulipas i Nuevo Leon.
Novi!!: Vodoklen i Platanus rzedowskii · Vidi više »
Proteales
Proteales, veliki biljni red iz razreda dvosupnica koji svoje ime nosi po rodu Protea, čija je domovina južna Afrika, a najpoznatija je među njima kraljevska protea (Protea cynaroides), nacionalni cvijet Južnoafričke Republike, koji se smatra za jednim od najljepših na cvijetu.
Novi!!: Vodoklen i Proteales · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Vodoklen i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Vodoklen i Vaskularne biljke · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Vodoklen i Vjetar · Vidi više »
Vodoklen
Vodoklen (platana, pokrovnjak, lepen, lat. Platanus), biljni rod listopadnog drveća koji čini samostalnu porodicu vodoklenovki (Platanaceae).
Novi!!: Vodoklen i Vodoklen · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Platana, Platanaceae, Platanus, Vodoklenovke.
