Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Polazna crta

Indeks Polazna crta

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu te polazna crta Polazna crta (rjeđe osnovna crta), u pravu mora je crta od koje se mjeri širina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa.

18 odnosi: Atol, Delta, Epikontinentalni pojas, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Hrvatska, Hrvatski hidrografski institut, Isključivi gospodarski pojas, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, Nautička milja, Otočna država, Otok, Otvoreno more, Pravo mora, Rijeka, Teritorijalno more, Unutarnje morske vode, Vanjski pojas, Zemljopisne koordinate.

Atol

Charlesu Darwinu Atol Atol je prstenasti koraljni greben.

Novi!!: Polazna crta i Atol · Vidi više »

Delta

Delta (grčki srednji rod: Δέλτα; veliko slovo Δ; malo slovo δ) je četvrto slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 4.

Novi!!: Polazna crta i Delta · Vidi više »

Epikontinentalni pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Epikontinentalni pojas obalne države obuhvaća morsko dno i njegovo podzemlje izvan njezinoga teritorijalnog mora preko čitavoga prirodnog produžetka njezinoga kopnenog područja (tzv. kontinentalna ravnina) do vanjskog ruba kontinentalne orubine, ili do udaljenosti od 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, tamo gdje vanjski rub kontinentske orubine ne seže do te udaljenosti.

Novi!!: Polazna crta i Epikontinentalni pojas · Vidi više »

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda

Glavni tajnik je na čelu Glavnog tajništva Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Polazna crta i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Polazna crta i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski hidrografski institut

Hrvatski hidrografski institut (kratica: HHI) javna je ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Novi!!: Polazna crta i Hrvatski hidrografski institut · Vidi više »

Isključivi gospodarski pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom režimu na temelju kojega obalne države ima pravo vršiti svoja suverena prava.

Novi!!: Polazna crta i Isključivi gospodarski pojas · Vidi više »

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (eng. The United Nations Convention on Law of the Sea; kratica: UNCLOS) je sporazum kojeg je usvojila Treća konferencija Ujedi­njenih naroda o pravu mora (UNCLOS III) i ona je otvorena za potpisiva­nje, zajedno sa Završnim aktom Konferencije, u Montego Bayu, Jamajka, 10. prosinca 1982. Konvencija je stupila na snagu 16. studenog 1994., a Republika Hrvatska je položila odgovarajuću notifikaciju o sukcesiji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda 5. travnja 1995. Sporazum o primjeni XI.

Novi!!: Polazna crta i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora · Vidi više »

Nautička milja

Nautička milja ili morska milja je jedinica za mjerenje duljine.

Novi!!: Polazna crta i Nautička milja · Vidi više »

Otočna država

Otočne države u svijetu Otočna država je država koja se u potpunosti sastoji od jednog, više otoka ili samo dijela jednog otoka i ne pripada ni jednom dijelu kopna nekog kontinenta.

Novi!!: Polazna crta i Otočna država · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena).

Novi!!: Polazna crta i Otok · Vidi više »

Otvoreno more

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Otvoreno more prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, obuhvaća sve dijelove mora koji nisu uključeni u isključivi gospodarski pojas, teritorijalno more ili unutrašnje vode neke države, ili u arhipelaške vode neke arhipelaške države.

Novi!!: Polazna crta i Otvoreno more · Vidi više »

Pravo mora

Pravo mora dio je međunarodnog prava koji sadržava pravila o razgraničenju pojedinih dijelova mora i pravnom režimu u njima, o pravima i obvezama država u svezi s različitim uporabama mora i iskorištavanjem prirodnih bogatstava.

Novi!!: Polazna crta i Pravo mora · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Polazna crta i Rijeka · Vidi više »

Teritorijalno more

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.

Novi!!: Polazna crta i Teritorijalno more · Vidi više »

Unutarnje morske vode

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Unutarnje morske vode obalne države su vode koje se nalaze od polazne crte teritorijalnog mora u smjeru kopna.

Novi!!: Polazna crta i Unutarnje morske vode · Vidi više »

Vanjski pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Vanjski pojas je pojas mora koji se nalazi uz teritorijalno more, u kojem obalna država može vršiti nadzor potreban da bi.

Novi!!: Polazna crta i Vanjski pojas · Vidi više »

Zemljopisne koordinate

Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.

Novi!!: Polazna crta i Zemljopisne koordinate · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Arhipelaške polazne crte, Polazne crte.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »