Brže od pregledniku!
20 odnosi: Bogovolja, Džamija u Gunji, Gunja, Hrvatska, Islamski centar u Rijeci, Islamski kulturni centar u Sisku, Islamski kulturni centar u Umagu, Istarska županija, Karlovačka županija, Mesdžid, Minaret, Muammar al-Gaddafi, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Umag, Vukovarsko-srijemska županija, Zagreb, Zagrebačka džamija (1987.).
Bogovolja
Bogovolja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cetingrad, Karlovačka županija.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Bogovolja · Vidi više »
Džamija u Gunji
Džamija u Gunji, vjerski objekt muslimana u Gunji.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Džamija u Gunji · Vidi više »
Gunja
Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio Vukovarsko-srijemske županije.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Gunja · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Islamski centar u Rijeci
Islamski centar u Rijeci, džamija i vjersko-kulturna ustanova u Rijeci.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Islamski centar u Rijeci · Vidi više »
Islamski kulturni centar u Sisku
Islamski kulturni centar u Sisku, džamija i vjersko-kulturna ustanova u Sisku.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Islamski kulturni centar u Sisku · Vidi više »
Islamski kulturni centar u Umagu
Islamski kulturni centar u Umagu, vjersko-kulturna ustanova u Umagu.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Islamski kulturni centar u Umagu · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Istarska županija · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Karlovačka županija · Vidi više »
Mesdžid
Mesdžid (od tur. mescid, iz ar. mäsǧid) je islamska bogomolja koja nema minaret.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Mesdžid · Vidi više »
Minaret
Džamija s dva minareta u Asuanu, Egipat Minaret (munara) je toranj uz džamiju s čijeg "balkona" mujezin poziva muslimane pet puta dnevno na molitvu.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Minaret · Vidi više »
Muammar al-Gaddafi
Muammar al-Gaddafi (Sirt, 7. lipnja 1942. – blizina Sirta, 20. listopada 2011.), bio je libijski političar, državnik, vojni vođa i de facto Libijski čelnik.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Muammar al-Gaddafi · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Rijeka · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Sisak · Vidi više »
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Umag · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka džamija (1987.)
Islamski centar u Zagrebu (znan kao i Zagrebačka džamija), središnja je džamija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Novi!!: Popis džamija u Hrvatskoj i Zagrebačka džamija (1987.) · Vidi više »
