Brže od pregledniku!
33 odnosi: Allocasuarina, Allocasuarina torulosa, Australija, Australija (kontinent), Biljke, Bukvolike, Ceuthostoma, Cvijet, Cvjetni pelud, Dvosupnice, Egipat, Grm, Gymnostoma, Hrvatska, Istočna Afrika, Jugoistočna Azija, Kazuari, Kritosjemenjače, Latinski jezik, List, Malezija, Maskareni, Polinezija, Prašnik, Presličnjak, Presličnjakovke, Robert Brown, Sredozemlje, Sredozemna klima, Stablo, Termiti, Tihi ocean, Tučak.
Allocasuarina
Allocasuarina, biljni rod iz porodice presličnjakovki raširen po Australiji i Tasmaniji.
Novi!!: Presličnjakovke i Allocasuarina · Vidi više »
Allocasuarina torulosa
Allocasuarina torulosa, vrsta skupocjenog i cijenjenog zimzelenog drveta porodice presličnjakovki (Casuarinaceae), red bukvolike (Fagales).
Novi!!: Presličnjakovke i Allocasuarina torulosa · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Presličnjakovke i Australija · Vidi više »
Australija (kontinent)
Kontinent Australija Australija kao kontinent obuhvaća glavnu kopnenu masu, Australiju, otoke Tasmaniju i Novu Gvineju kao i okolne manje otoke.
Novi!!: Presličnjakovke i Australija (kontinent) · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Presličnjakovke i Biljke · Vidi više »
Bukvolike
Bukvolike (lat. Fagales), biljni red u razredu dvosupnica s osam porodica, od kojih je najvažnija, bukovke redu dala svoje ime.
Novi!!: Presličnjakovke i Bukvolike · Vidi više »
Ceuthostoma
Ceuthostoma, biljni rod iz porodice presličnjakovki kojemu pripadaju dvije priznate vrste drveća, jedna s Filipina (C. palawanense) i druga s Bornea i Nove Gvineje (C. terminale).
Novi!!: Presličnjakovke i Ceuthostoma · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Presličnjakovke i Cvijet · Vidi više »
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Novi!!: Presličnjakovke i Cvjetni pelud · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Presličnjakovke i Dvosupnice · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Presličnjakovke i Egipat · Vidi više »
Grm
Šipkov grm. Grm označava jedan od oblika rasta drvenastih biljaka.
Novi!!: Presličnjakovke i Grm · Vidi više »
Gymnostoma
Gymnostoma, biljni rod iz porodice presličnjakovki kojemu pripada 14 vrsta drveća i grmlja od kojih su mnoge vrste endemi po otocima zapadnog Pacifika i Malezije.
Novi!!: Presličnjakovke i Gymnostoma · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Presličnjakovke i Hrvatska · Vidi više »
Istočna Afrika
geografski, uključujući gornje Istočna Afrika je najistočnija regija afričkog kontinenta koja se različito definira u geografiji ili geopolitici.
Novi!!: Presličnjakovke i Istočna Afrika · Vidi više »
Jugoistočna Azija
Položaj Jugoistočne Azije Jugoistočna Azija je subregija Azije koja leži na sjecištu geoloških ploča obilježenih jakom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću.
Novi!!: Presličnjakovke i Jugoistočna Azija · Vidi više »
Kazuari
Kazuari su porodica ptica neletačica, koja nastava Australiju i Novu Gvineju.
Novi!!: Presličnjakovke i Kazuari · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Presličnjakovke i Kritosjemenjače · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Presličnjakovke i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Presličnjakovke i List · Vidi više »
Malezija
Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Presličnjakovke i Malezija · Vidi više »
Maskareni
Maskareni ili Maskarenski otoci (francuski Les Mascareignes, engleski Mascarene Islands) je otočna skupina u Indijskom oceanu.
Novi!!: Presličnjakovke i Maskareni · Vidi više »
Polinezija
Polinezija je prema općoj definiciji sastavljena od otoka koji se nalaze unutar trokuta:1. Havaji2. Novi Zeland3. Uskršnji otok4. Samoa5. Tahiti Polinezija (grč., mnogo;, otok), naziv za otočne skupine u Tihom oceanu istočno od Melanezije i Mikronezije.
Novi!!: Presličnjakovke i Polinezija · Vidi više »
Prašnik
Prašnik je cvjetni organ nositelj muškog spola u funkciji razmnožavanja.
Novi!!: Presličnjakovke i Prašnik · Vidi više »
Presličnjak
Presličnjak (kazuarina, lat. Casuarina), biljni rod s 12 vrsta drveća i grmlja iz porodice presličnjakovki, red bukvolike.
Novi!!: Presličnjakovke i Presličnjak · Vidi više »
Presličnjakovke
Presličnjakovke (lat., Casuarinaceae), malena biljna porodica drveća i grmlja koja je ime dobila po vrlo tvrdom drvetu poznatim kao željezno drvo, presličnjak ili kazuarina.
Novi!!: Presličnjakovke i Presličnjakovke · Vidi više »
Robert Brown
Robert Brown (Montrose, 21. prosinca 1773. – London, 10. srpnja 1858.), škotski botaničar.
Novi!!: Presličnjakovke i Robert Brown · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Presličnjakovke i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Presličnjakovke i Sredozemna klima · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Presličnjakovke i Stablo · Vidi više »
Termiti
Termiti ili istokrilaši (Isoptera) su red malih do srednje velikih (do 23 mm) kukaca kod kojih je razvijen zadružni život.
Novi!!: Presličnjakovke i Termiti · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Presličnjakovke i Tihi ocean · Vidi više »
Tučak
Tučnik u cvijetu Tučak (ginecej, lat. pistillum) je dio cvijeta skrivenosjemenjača, izgrađen od jednog ili više sraslih oplodnih listića (nazivaju se karpele), u čijoj unutrašnjosti se nalazi šupljina sa sjemenim zamecima.
Novi!!: Presličnjakovke i Tučak · Vidi više »
