Brže od pregledniku!
27 odnosi: Afrička šljiva, Amygdaloideae, Augustin Pyrame de Candolle, Šljiva, Badem, Biljke, Breskva, Carl Linné, Crvenolisna šljiva, Cvijet, Dvosupnice, Grčki jezik, Japanska trešnja, Kasna sremza, Latinski jezik, Lovorvišnja, Marelica, Nankinška trešnja, Rašeljka, Ružolike, Ružovke, Sremza, Trešnja, Trnina, Vaskularne biljke, Višnja, Virginijska borovnica.
Afrička šljiva
Afrička šljiva (lat. Prunus africana), vrsta zimzelenog drveta (10 do 25 m.), rjeđe grma (3 do 5 m.) iz porodice ružuvki (Rosaceae).
Novi!!: Prunus i Afrička šljiva · Vidi više »
Amygdaloideae
Amygdaloideae (sin. Prunoideae) biljna potporodica, dio porodice Rosaceae.
Novi!!: Prunus i Amygdaloideae · Vidi više »
Augustin Pyrame de Candolle
Augustin Pyrame de Candolle Augustin Pyrame de Candolle, (rođen 4. veljače 1778., Ženeva—umro 9. rujna 1841., Ženeva), švicarski botaničar koji je uspostavio znanstvene strukturne kriterije za određivanje prirodnih odnosa među biljnim rodovima.
Novi!!: Prunus i Augustin Pyrame de Candolle · Vidi više »
Šljiva
Šljiva.Slastan sočan plod istoimene voćke, Jede se svježa i sušena a služi i za proizvodnju rakije, pekmeza, džemova i pripremi nekih jela kao što su knedli. Šljiva (lat. Prunus domestica) podrod iz roda Prunus, vrsta je voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod.
Novi!!: Prunus i Šljiva · Vidi više »
Badem
Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus amygdalus; sinonimi: Prunus dulcis, Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.
Novi!!: Prunus i Badem · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Prunus i Biljke · Vidi više »
Breskva
Cvijet vinogradske breskve Zreli plodovi vinogradske breskve Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae).
Novi!!: Prunus i Breskva · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Prunus i Carl Linné · Vidi više »
Crvenolisna šljiva
Okrugli plodovi šljive Crvenolisna šljiva (mirobalana, trešnjina šljiva, dženerika, džanarika, amula, lat. Prunus cerasifera), ponekad poznata i pod imenom okruglica ranka ili ringlo, okruglica, trnošljiva je stablo iz roda Prunus potporodice Prunoideae čiji plod predstavlja voće.
Novi!!: Prunus i Crvenolisna šljiva · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Prunus i Cvijet · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Prunus i Dvosupnice · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Prunus i Grčki jezik · Vidi više »
Japanska trešnja
Japanska trešnja (orijentalna trešnja, istočno-azijska trešnja, lat. Prunus serrulata), jedna od 353 biljnih vrsta roda Prunus podrijetlom iz Kine, uvezena u Koreju, neke države SAD-a i Japan.
Novi!!: Prunus i Japanska trešnja · Vidi više »
Kasna sremza
Kasna sremza (kasna cremza, američka sremza, crna trešnja, lat. Prunus serotina), korisno američko drvo iz porodice ružovki.
Novi!!: Prunus i Kasna sremza · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Prunus i Latinski jezik · Vidi više »
Lovorvišnja
Lovorvišnja (zelenčica, zelenče, lovor trešnja, lat. Prunus laurocerasus) je otporan zimzeleni grm iz porodice ružovki (Rosaceae), visine i širine do 1,5 m. Listovi su uski i dugi 10 cm, glatki, tamnozeleni.
Novi!!: Prunus i Lovorvišnja · Vidi više »
Marelica
Kapadociji, Turska Cvijet marelice Nezreli plodovi na grani Marelica (barakokula, kajsija, lat. Prunus armeniaca), je kontinentalna koštuničava voćka koja sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae.
Novi!!: Prunus i Marelica · Vidi više »
Nankinška trešnja
Nankinška trešnja (maljasta trešnja, lat. Prunus tomentosa) je vrsta iz roda Prunus koja raste u sjevernoj i zapadnoj Kini (uključujući Tibet), Koreji, Mongoliji, i vjerojatno u sjevernoj Indiji (Đamu i Kašmir, najvjerojatnije tek kao kultivirana vrsta. U Europi se najčešće uzgaja tek kao ukrasni grm ili omanje stablo.
Novi!!: Prunus i Nankinška trešnja · Vidi više »
Rašeljka
Rašeljka (turska višnja, magriva, rašeljina, latinski Prunus mahaleb) je grm ili nisko stablo iz porodice ruža.
Novi!!: Prunus i Rašeljka · Vidi više »
Ružolike
Ružolike (Rosales), biljni red u razredu dvosupnica kojem se danas pripisuju 9 porodica: Barbeyaceae, Cannabaceae (konopljovke), Dirachmaceae, Elaeagnaceae (zlolesinovke), Moraceae (dudovke), Rhamnaceae (pasjakovke), Rosaceae (ružovke), Ulmaceae (brjestovke), Urticaceae (koprivovke).
Novi!!: Prunus i Ružolike · Vidi više »
Ružovke
Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida.
Novi!!: Prunus i Ružovke · Vidi više »
Sremza
mini Sremza (cremza, trpika, lat. Prunus padus) grm je ili drvo iz porodice Rosaceae (ružovke), roda Prunus, visine do 15 metara, promjera do 60 cm.
Novi!!: Prunus i Sremza · Vidi više »
Trešnja
Trešnja, listopadna je vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Prunus i Trešnja · Vidi više »
Trnina
Trnina (crni trn, trnula, lat. Prunus spinosa) ponekad nazivana i trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Raste uglavnom po pašnjacima ili rubovima šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike. Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je između jednog do pet metara, a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine. Razmjerno maleni listovi veličine su od 2 do 4 centimetra. Sitni bijeli cvjetovi cvatu u travnju i svibnju. Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje. Plodovi trnine počinju dozrijevati u kolovozu te su okrugli i plavkastocrne boje, promjera između 1 do 1,5 centimetara. Divlje šljive su vrlo kisele i gorke - sve dok ih ne "opari" prvi mraz. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusnije. Trn se smatra pretkom šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.
Novi!!: Prunus i Trnina · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Prunus i Vaskularne biljke · Vidi više »
Višnja
Višnja (lat. Prunus cerasus) biljna vrsta iz roda Prunus.
Novi!!: Prunus i Višnja · Vidi više »
Virginijska borovnica
Virginijska borovnica (lat. Prunus virginiana) je grm podrijetlom iz Sjeverne Amerike, gdje se uzgaja širom cijelog kontinenta.
Novi!!: Prunus i Virginijska borovnica · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Amygdaleae, Šljiva (biljni rod).
