Brže od pregledniku!
30 odnosi: Ban, Banovac (dužnosnik), Barun, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Grb, Grof, Hrvatska, Hrvatski herceg, Hrvatsko zagorje, Ivan Ratkaj, Ivaniš Korvin, Juraj Ratkaj, Kraljevina Ugarska, Mađarski jezik, Mali Tabor, Nikola Ratkaj, Plemstvo, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Toponim, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turci, Veliki Tabor, Vojna krajina, 1400., 1502., 1559., 1578., 16. stoljeće, 1687., 1793..
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Ratkaj i Ban · Vidi više »
Banovac (dužnosnik)
Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Novi!!: Ratkaj i Banovac (dužnosnik) · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Ratkaj i Barun · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Ratkaj i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Ratkaj i Grb · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Ratkaj i Grof · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ratkaj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Ratkaj i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Ratkaj i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivan Ratkaj
kartuše - medaljoni s prizorima iz Ratkajeva života. Ivan Ratkaj Velikotaborski (Ptuj, Slovenija, 22. svibnja 1647. – Jesus Carichic, Meksiko, 26. prosinca 1683.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar u Meksiku, kartograf.
Novi!!: Ratkaj i Ivan Ratkaj · Vidi više »
Ivaniš Korvin
Ivaniš Korvin u dječačkoj dobi (1486.) Ivaniš Korvin (Wroclaw, 2. travnja 1473. – Krapina, 12. listopada 1504.), ugarski velikaš, slavonski herceg (1490. – 1494.) i hrvatski ban ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski") 1495. – 1498. i 1499. – 1504.
Novi!!: Ratkaj i Ivaniš Korvin · Vidi više »
Juraj Ratkaj
Juraj Ratkaj Velikotaborski (Veliki Tabor, 22. prosinca 1612. – Zagreb, 1. rujna 1666.), barun, hrvatski katolički svećenik, povjesničar iz velikaške obitelji Ratkaj.
Novi!!: Ratkaj i Juraj Ratkaj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Ratkaj i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ratkaj i Mađarski jezik · Vidi više »
Mali Tabor
Mali Tabor Mali Tabor Mali Tabor je dvorac u Hrvatskom zagorju, smješten 3 km zapadno od Huma na Sutli, u blizini hrvatsko-slovenske granice na rijeci Sutli.
Novi!!: Ratkaj i Mali Tabor · Vidi više »
Nikola Ratkaj
Nikola Ratkaj (Veliki Tabor, 1. siječnja 1601. – Indija, 25. veljače 1662.) – hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar.
Novi!!: Ratkaj i Nikola Ratkaj · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Ratkaj i Plemstvo · Vidi više »
Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf II.
Novi!!: Ratkaj i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Toponim
Toponimi (grč.
Novi!!: Ratkaj i Toponim · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Ratkaj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Ratkaj i Turci · Vidi više »
Veliki Tabor
Dvorac Veliki Tabor iz zraka Dvor Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju u mjestu Hum Košnički u općini Desinić, 8 km zapadno od Pregrade, na nadmorskoj visini od 334 m. Također je prvorazredni spomenik nulte kategorije i zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Ratkaj i Veliki Tabor · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Ratkaj i Vojna krajina · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Ratkaj i 1400. · Vidi više »
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ratkaj i 1502. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Ratkaj i 1559. · Vidi više »
1578.
Bez opisa.
Novi!!: Ratkaj i 1578. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ratkaj i 16. stoljeće · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Ratkaj i 1687. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Ratkaj i 1793. · Vidi više »
