Brže od pregledniku!
33 odnosi: Austrija, Česi, Beč, Budim, Dalmacija, Demokratizacija, Ferdinand I., Franjo Josip I., Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Innsbruck, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Kmetstvo, Kraljevina Ugarska, Lajos Kossuth, Liberalizam, Mađari, Nacija, Narodna stranka, Parlament, Poljaci, Revolucija u Mađarskoj 1848., Rijeka, Rumunji, Slovenci, Srbi, Talijani, Ustavotvorna skupština, Višenarodna država, Vojna krajina, Zahtijevanja naroda.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Austrija · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Česi · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Beč · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Budim · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Dalmacija · Vidi više »
Demokratizacija
Demokratizacija je naziv za proces kojim se društveno-političko uređenje jedne države preoblikuje i prolazi kroz tranziciju prema demokraciji i napuštanje ne-demokratskih (autoritarnih ili totalitarnih) oblika vladavine.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Demokratizacija · Vidi više »
Ferdinand I.
* Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Ferdinand I. · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Franjo Josip I. · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Hrvatski sabor · Vidi više »
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Innsbruck · Vidi više »
Klemens Wenzel Lothar Metternich
'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Kmetstvo · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Lajos Kossuth
Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. – Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Lajos Kossuth · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Liberalizam · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Mađari · Vidi više »
Nacija
Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Nacija · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Narodna stranka · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Parlament · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Poljaci · Vidi više »
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Rijeka · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Rumunji · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Slovenci · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Srbi · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Talijani · Vidi više »
Ustavotvorna skupština
Ustavotvorna skupština ili konstituanta je predstavničko tijelo izabrano s ciljem donošenja novog ustava ili mijenjanja postojećega.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Ustavotvorna skupština · Vidi više »
Višenarodna država
Višenarodna država, višenacionalna država ili multietnička država je naziv za povijesne i suvremene države koje se prostiru po područjima na kojima stanovništvo čine dva ili više naroda odnosno etničkih skupina s različitim kulturama, jezicima, te vjeroispovjestima.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Višenarodna država · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Vojna krajina · Vidi više »
Zahtijevanja naroda
Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.
Novi!!: Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. i Zahtijevanja naroda · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Revolucija u Habsburškoj Monarhiji.
