Brže od pregledniku!
30 odnosi: Anđelko Mijatović, Ban, Bobovac, Budim, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Hrvati, Hrvatska, Juraj II. Drašković, Mađarska, Marko Horvat Stančić, Nikola Šubić Zrinski, Opsada Sigeta, Osmansko Carstvo, Palatin, Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Toma Nádasdy, Trpimir Macan, Turci, Vjekoslav Klaić, 10. srpnja, 11. lipnja, 14. kolovoza, 14. lipnja, 1556., 17. lipnja, 19. srpnja, 22. srpnja, 29. svibnja, 31. srpnja, 9. lipnja.
Anđelko Mijatović
Anđelko Mijatović (Tihaljina, općina Grude, BiH, 27. siječnja 1939.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Anđelko Mijatović · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Ban · Vidi više »
Bobovac
Bobovac Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stubastoj stijeni južnih padina planinskoga masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Bobovac · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Budim · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Hrvatska · Vidi više »
Juraj II. Drašković
Juraj II.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Juraj II. Drašković · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Mađarska · Vidi više »
Marko Horvat Stančić
Marko Horvat Stančić (Gradec, oko 1520. – Siget, kolovoz 1561.), bio je hrvatski vojskovođa.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Marko Horvat Stančić · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Opsada Sigeta · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Palatin · Vidi više »
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Toma Nádasdy
Toma Nádasdy odnosno Tomo Nádasdy, u izvorima često Nadaždi (mađ. Tamás I Nádasdy, nje. Thomas III. Nádasdy), bio je hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i ugarski palatin.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Toma Nádasdy · Vidi više »
Trpimir Macan
Trpimir Macan (Dubrovnik, 20. kolovoza 1935.),, preuzeto 8.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Trpimir Macan · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Turci · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 10. srpnja · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 11. lipnja · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 14. kolovoza · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 14. lipnja · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 1556. · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 17. lipnja · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 19. srpnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 22. srpnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 29. svibnja · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 31. srpnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Prva opsada Sigeta i 9. lipnja · Vidi više »
