Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Spišské Podhradie

Indeks Spišské Podhradie

Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.

71 odnosi: Ateizam, Židovi, Žigmund Luksemburški, Čehoslovačka, Česi, Bazilika, Bela IV., Ceh, Dvorac, Gotika, Gradonačelnik, Grkokatolička Crkva, Hrvatski vladari, Ivan Pavao II., Ivan Zapolja, Kamenolom, Karlo I. Robert, Katolička Crkva, Latinski jezik, Levoča, Luterani, Mađarska, Mađarski jezik, Nijemci, Njemački jezik, Okrug Levoča, Pilana, Pokrajine Slovačke, Poljski jezik, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Prešovský kraj, Romanička arhitektura, Romi, Sinagoga, Slovačka, Slovaci, Srednja Europa, Srednjoeuropsko vrijeme, Ukrajinci, UNESCO, Vapnenac, 1174., 12. stoljeće, 1245., 1249., 1273., 13. stoljeće, 1317., 14. stoljeće, 1412., ..., 1456., 1464., 1470., 15. stoljeće, 1528., 1531., 16. stoljeće, 1635., 1638., 1662., 1665., 1776., 1780., 1894., 19. stoljeće, 1945., 1993., 1995., 20. stoljeće, 2006., 2009.. Proširite indeks (21 više) »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Spišské Podhradie i Ateizam · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Spišské Podhradie i Židovi · Vidi više »

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Novi!!: Spišské Podhradie i Žigmund Luksemburški · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Spišské Podhradie i Čehoslovačka · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Spišské Podhradie i Česi · Vidi više »

Bazilika

Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.

Novi!!: Spišské Podhradie i Bazilika · Vidi više »

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Spišské Podhradie i Bela IV. · Vidi više »

Ceh

Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.

Novi!!: Spišské Podhradie i Ceh · Vidi više »

Dvorac

Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.

Novi!!: Spišské Podhradie i Dvorac · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Spišské Podhradie i Gotika · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Spišské Podhradie i Gradonačelnik · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Novi!!: Spišské Podhradie i Grkokatolička Crkva · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Spišské Podhradie i Hrvatski vladari · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Spišské Podhradie i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivan Zapolja

Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.

Novi!!: Spišské Podhradie i Ivan Zapolja · Vidi više »

Kamenolom

Kamenolom je rudarski pogon u kojem se eksploatira građevinski kamen.

Novi!!: Spišské Podhradie i Kamenolom · Vidi više »

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Novi!!: Spišské Podhradie i Karlo I. Robert · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Spišské Podhradie i Katolička Crkva · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Spišské Podhradie i Latinski jezik · Vidi više »

Levoča

Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.

Novi!!: Spišské Podhradie i Levoča · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Spišské Podhradie i Luterani · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Spišské Podhradie i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Spišské Podhradie i Mađarski jezik · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Spišské Podhradie i Nijemci · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Spišské Podhradie i Njemački jezik · Vidi više »

Okrug Levoča

Okrug Levoča (slovački: Okres Levoča) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Spišské Podhradie i Okrug Levoča · Vidi više »

Pilana

Pilana Pilana u Austriji Pilana je gospodarski pogon koji obrađuje trupce koji su uglavnom isporučeni od šumarstva.

Novi!!: Spišské Podhradie i Pilana · Vidi više »

Pokrajine Slovačke

Pokrajine Slovačke je administrativna podjela u Slovačkoj.

Novi!!: Spišské Podhradie i Pokrajine Slovačke · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Spišské Podhradie i Poljski jezik · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Europi

popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Novi!!: Spišské Podhradie i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »

Prešovský kraj

Prešovský kraj jedna od krajeva (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Spišské Podhradie i Prešovský kraj · Vidi više »

Romanička arhitektura

kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.

Novi!!: Spišské Podhradie i Romanička arhitektura · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Spišské Podhradie i Romi · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Spišské Podhradie i Sinagoga · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Spišské Podhradie i Slovačka · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Spišské Podhradie i Slovaci · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Spišské Podhradie i Srednja Europa · Vidi više »

Srednjoeuropsko vrijeme

Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.

Novi!!: Spišské Podhradie i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Spišské Podhradie i Ukrajinci · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Spišské Podhradie i UNESCO · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Spišské Podhradie i Vapnenac · Vidi više »

1174.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1174. · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 12. stoljeće · Vidi više »

1245.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1245. · Vidi više »

1249.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1249. · Vidi više »

1273.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1273. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 13. stoljeće · Vidi više »

1317.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1317. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 14. stoljeće · Vidi više »

1412.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1412. · Vidi više »

1456.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1456. · Vidi više »

1464.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1464. · Vidi više »

1470.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1470. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 15. stoljeće · Vidi više »

1528.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1528. · Vidi više »

1531.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1531. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 16. stoljeće · Vidi više »

1635.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1635. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1638. · Vidi više »

1662.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1662. · Vidi više »

1665.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1665. · Vidi više »

1776.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1776. · Vidi više »

1780.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1780. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1894. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 19. stoljeće · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1945. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 1995. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Spišské Podhradie i 20. stoljeće · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Spišské Podhradie i 2006. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Spišské Podhradie i 2009. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »