Brže od pregledniku!
30 odnosi: Bačka, Bunarićko proštenje, Cilika Dulić Kasiba, Goran Kujundžić, HKC Bunjevačko kolo, HKPD Matija Gubec Tavankut, Hrvati, Hrvatsko proljeće, Ivan Balažević, Ivan Jandrić, Josip Ago Skenderović, Katarina Tonković Marijanski, Lajčo Evetović, Laura Peić, Likovna kolonija, Naco Zelić, Pedagogija, Pro urbe, Rajko Ljubić, Spartak Dulić, Srbija, Subotica, Tavankut, Vojvodina, Zvonik (časopis), 1928., 1961., 1972., 2002., 2003..
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Stipan Šabić i Bačka · Vidi više »
Bunarićko proštenje
Bunarićko proštenje je tradicionalno rimokatoličko misno slavlje bačkih Hrvata u pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Stipan Šabić i Bunarićko proštenje · Vidi više »
Cilika Dulić Kasiba
Cilika Dulić Kasiba (rođ. Cilika Dulić) (Subotica, 4. studenoga 1932.) Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 21.
Novi!!: Stipan Šabić i Cilika Dulić Kasiba · Vidi više »
Goran Kujundžić
Goran Kujundžić (Subotica, 28. travnja 1976.) Goran Kujundžić, asistent je likovni umjetnik iz zajednice Hrvata iz Vojvodine.
Novi!!: Stipan Šabić i Goran Kujundžić · Vidi više »
HKC Bunjevačko kolo
Logo Hrvatski kulturni centar je kulturna ustanova Hrvata u Vojvodini.
Novi!!: Stipan Šabić i HKC Bunjevačko kolo · Vidi više »
HKPD Matija Gubec Tavankut
HKPD Matija Gubec, Tavankut Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" Tavankut osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine, koja je djelovala u to vrijeme, uz potporu Ivana Prćića Gospodara i Većeslava Omahena, tadašnjih seoskih učitelja.
Novi!!: Stipan Šabić i HKPD Matija Gubec Tavankut · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Stipan Šabić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Stipan Šabić i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Ivan Balažević
Ivan Balažević (Tavankut, 12 srpnja 1949.),Akademski slikar, grafičar,,rođen u Tavankutu kod Subotice.
Novi!!: Stipan Šabić i Ivan Balažević · Vidi više »
Ivan Jandrić
Ivan Jandrić (Velika Trnovitica, 1931. – Subotica, 6. svibnja 2011.) je bio likovni pedagog, slikar i umjetnički keramičar iz Vojvodine.
Novi!!: Stipan Šabić i Ivan Jandrić · Vidi više »
Josip Ago Skenderović
Josip Ago Skenderović je (Subotica, 1954.), Izložba Uskrs 2010.
Novi!!: Stipan Šabić i Josip Ago Skenderović · Vidi više »
Katarina Tonković Marijanski
Katarina Tonković Marijanski (r. Tonković) (Subotica, 1947. – 2001.) je bila bačka hrvatska akademska grafičarka.
Novi!!: Stipan Šabić i Katarina Tonković Marijanski · Vidi više »
Lajčo Evetović
Lajčo Evetović je slikar iz zajednice bačkih Hrvata.
Novi!!: Stipan Šabić i Lajčo Evetović · Vidi više »
Laura Peić
Laura Peić Sagmeister je likovna umjetnica iz zajednice Hrvata iz Vojvodine, iz Kanjiže.
Novi!!: Stipan Šabić i Laura Peić · Vidi više »
Likovna kolonija
Likovna kolonija je jednodnevno ili višednevno, najčešće godišnje, okupljanje likovnih umjetnika (najčešće slikara) u određenom naselju radi zajedničkog likovnog stvaralaštva ili usavršavanja.
Novi!!: Stipan Šabić i Likovna kolonija · Vidi više »
Naco Zelić
Naco Zelić (Subotica, 5. listopada 1930.). je hrvatski književnik, pravnik, diplomat i publicist iz Vojvodine i skupljač hrvatske usmene narodne baštine iz Bačke.
Novi!!: Stipan Šabić i Naco Zelić · Vidi više »
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Novi!!: Stipan Šabić i Pedagogija · Vidi više »
Pro urbe
Nagrada Pro urbe je nagrada koju dodjeljuje Skupština Grada Subotice.
Novi!!: Stipan Šabić i Pro urbe · Vidi više »
Rajko Ljubić
Rajko Ljubić je srbijanski filmski redatelj iz Vojvodine, iz Subotice, rodom bački Hrvat.
Novi!!: Stipan Šabić i Rajko Ljubić · Vidi više »
Spartak Dulić
Spartak Dulić (Subotica, 17. prosinca 1970.), likovni je suvremeni umjetnik iz zajednice Hrvata iz Vojvodine, Republika Srbija.
Novi!!: Stipan Šabić i Spartak Dulić · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Stipan Šabić i Srbija · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Stipan Šabić i Subotica · Vidi više »
Tavankut
Tavankut je naselje bunjevačkh Hrvata u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Stipan Šabić i Tavankut · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Stipan Šabić i Vojvodina · Vidi više »
Zvonik (časopis)
Zvonik je katolički list, časopis kojeg su osnovali svećenici Hrvati Subotičke biskupije.
Novi!!: Stipan Šabić i Zvonik (časopis) · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Stipan Šabić i 1928. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Stipan Šabić i 1961. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Stipan Šabić i 1972. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Stipan Šabić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Stipan Šabić i 2003. · Vidi više »
