Brže od pregledniku!
46 odnosi: Aleksandr Konstantinovič Glazunov, Aleksej I., ruski car, Astrahan, Švedska, Baku, Bazar, Bijelo more, Boljari, Dmitrij Šostakovič, Don, Galija (brod), Kalmici, Kantata, Karavan, Kozaci, Kremlj, Monarh, Moskva, Novak, Perzijsko Carstvo, Pljačka, Poljska, Porez, Rašt, Ruski jezik, Samara, Saratov, Teglenica, Trgovište, Uljanovsk, Utvrdno graditeljstvo, Vojvoda, Volga, Volgograd, 16. lipnja, 1630., 1654., 1656., 1658., 1667., 1668., 1669., 1670., 1671., 24. lipnja, 6. lipnja.
Aleksandr Konstantinovič Glazunov
Aleksandr Konstantinovič Glazunov (Sankt-Peterburg, 10. kolovoza 1865. – Pariz, 21. ožujka 1936.), ruski skladatelj i dirigent Bio je profesor Petrogradskoga konzervatorija, a od 1928. godine živio je u Parizu.
Novi!!: Stjenka Razin i Aleksandr Konstantinovič Glazunov · Vidi više »
Aleksej I., ruski car
'''Aleksej I.''' Aleksej I. (19. ožujka 1629. – 26. siječnja 1676.) je bio drugi ruski car iz dinastije Romanov od 1645. godine.
Novi!!: Stjenka Razin i Aleksej I., ruski car · Vidi više »
Astrahan
Astrahanske dvije katedrale su bile posvećene 1700. i 1710. Gradili su ih majstori iz Jaroslavlja. Imaju brojna tradicionalna svojstva ruske crkvene arhitekture, dok im je ukrašavanje vanjštine barokno. Astrahan (rus. А́страхань, na tatarskom Ästerxan), glavno je naselje južnog europskog dijela Rusije i upravno je središte Astrahanske oblasti.
Novi!!: Stjenka Razin i Astrahan · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Stjenka Razin i Švedska · Vidi više »
Baku
Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.
Novi!!: Stjenka Razin i Baku · Vidi više »
Bazar
Tabriški bazar Pazar ili bazar (perzijski: بازار, arapski: بازار, turski: pazar, grčki: παζάρι, pazari) je trajno trgovačko područje, trgovište ili ulica s trgovinama gdje se razna roba prodaje ili razmjenjuje.
Novi!!: Stjenka Razin i Bazar · Vidi više »
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Novi!!: Stjenka Razin i Bijelo more · Vidi više »
Boljari
17. stoljeća. ''Moskovski boljar posjećuje svoju obiteljsku crkvu''. Sliku je naslikao Ivan Siljič Gorjuškin Sorokopudov 1912. godine. ''Svadba boljarova''. Sliku je naslikao Konstantin Egorovič Makovski 1883. godine. Boljar ili bojar (bugarski: боляр, болярин, grčki: βογιάρος, rumunjski: boier, ruski: боя́рин) bio je pripadnik najvišega sloja feudalnih bugarskih, ruskih, srpskih, vlaških, moldavskih i kasnije rumunjskih i baltičkih (današnja Litva, Latvija i Estonija) aristokracija.
Novi!!: Stjenka Razin i Boljari · Vidi više »
Dmitrij Šostakovič
Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič (rus. Дми́трий Дми́триевич Шостако́вич, Sankt-Peterburg 12./25. rujna 1906. – Moskva, 9. kolovoza 1975.), bio je ruski skladatelj koji je živio i stvarao u doba Sovjetskoga Saveza.
Novi!!: Stjenka Razin i Dmitrij Šostakovič · Vidi više »
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Novi!!: Stjenka Razin i Don · Vidi više »
Galija (brod)
17. stoljeću Galija (grčki γαλέα - galea) antički je brod kojeg su pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Stjenka Razin i Galija (brod) · Vidi više »
Kalmici
Kalmici (kalmički: Хальмгуд, mongolski: Халимагууд, ruski: Калмыки) mongolski je narod koji pretežito živi u Rusiji (Kalmikija), a čiji su se preci doselili iz Džungarije.
Novi!!: Stjenka Razin i Kalmici · Vidi više »
Kantata
Kantata je vokalno-instrumentalno djelo za soliste, orkestar i zbor, a sastoji se od glazbenih brojeva, kao oratorij i opera.
Novi!!: Stjenka Razin i Kantata · Vidi više »
Karavan
Jedan od prvih europskih karavana je bio Saab 95 Karavan je osobni automobil s petera vrata izveden iz limuzine s kojom dijeli veličinu i platformu, ali za razliku od nje ima krov koji se nastavlja sve do stražnjeg kraja, a prtljažnik se nalazi unutar putničke kabine iza stražnjih sjedala.
Novi!!: Stjenka Razin i Karavan · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Stjenka Razin i Kozaci · Vidi više »
Kremlj
Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.
Novi!!: Stjenka Razin i Kremlj · Vidi više »
Monarh
Monarh (latinski: monarcha) dolazi od grčke riječi „μονάρχης”, „monárkhēs” (od „μόνος” „monos”, "jedan, jednina", i „ἄρχω” „árkhō”, "vladati" - „ἄρχων” „arkhon”, "vođa, vladar, šef") koji se odnosi na barem nominalno apsolutnog vladara, koji je doživotno ili do abdikacije, poglavar suverene države.
Novi!!: Stjenka Razin i Monarh · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Stjenka Razin i Moskva · Vidi više »
Novak
* novak, osoba na služenju vojnog roka.
Novi!!: Stjenka Razin i Novak · Vidi više »
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Novi!!: Stjenka Razin i Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Pljačka
Upozorenje u poslijeratnoj Njemačkoj Pljačka je nekontrolirano otuđivanje dobara i imovine ili uništavanje tijekom katastrofalnih događaja, građanskih nemira, ili ratove u stanju anarhije, gdje državne institucije nisu u stanju ili ne žele intervenirati, ili imaju nalog da se ne miješaju.
Novi!!: Stjenka Razin i Pljačka · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Stjenka Razin i Poljska · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Stjenka Razin i Porez · Vidi više »
Rašt
Rašt (perz. رشت; gil. Rèsht) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Gilan.
Novi!!: Stjenka Razin i Rašt · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Stjenka Razin i Ruski jezik · Vidi više »
Samara
Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.
Novi!!: Stjenka Razin i Samara · Vidi više »
Saratov
Saratov (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, administrativno središte Saratovske oblasti.
Novi!!: Stjenka Razin i Saratov · Vidi više »
Teglenica
Teglenica ili maona je plovni objekt s ravnim dnom, izgrađen uglavnom za rijeke i kanale za prijevoz teške robe.
Novi!!: Stjenka Razin i Teglenica · Vidi više »
Trgovište
Trgovište je naziv za grad s tržišnim pravima.
Novi!!: Stjenka Razin i Trgovište · Vidi više »
Uljanovsk
Uljanovsk (ruski: Улья́новск), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рск) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.
Novi!!: Stjenka Razin i Uljanovsk · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Stjenka Razin i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Stjenka Razin i Vojvoda · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Stjenka Razin i Volga · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Stjenka Razin i Volgograd · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Stjenka Razin i 16. lipnja · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1630. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1654. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1656. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1658. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1667. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1668. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1669. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1670. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Stjenka Razin i 1671. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Stjenka Razin i 24. lipnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Stjenka Razin i 6. lipnja · Vidi više »
