Brže od pregledniku!
29 odnosi: Baranjski srednjoškolac, Božidar Petrač, Donji Lapac, Dragan Primorac, Drama, Esperanto, Hrvatska, Hrvatska književnost, Kratka priča, Mađarski jezik, Makedonski jezik, Miroslav Šicel, Našice, Nagrada "Grigor Vitez", Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Njemački jezik, Nova Bukovica, Osijek, Pripovijetka, Roman, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Talijanski jezik, Tomislav Sabljak, Vlado Pandžić, Znanstvena fantastika, 1947., 2. siječnja.
Baranjski srednjoškolac
Baranjski srednjoškolac bio je "list učenika i nastavnika" Srednjoškolskog centra Beli Manastir (kasnije Centra za usmjereno obrazovanje /CUO/ "Bratstvo-jedinstvo").
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Baranjski srednjoškolac · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Božidar Petrač · Vidi više »
Donji Lapac
Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Donji Lapac · Vidi više »
Dragan Primorac
Dragan Primorac (Banja Luka, 7. lipnja 1965.), hrvatski je liječnik i sveučilišni profesor, pedijatar subspecijalist medicinske genetike, ekspert iz forenzične genetike, stalni sudski vještak, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske u vladama premijera Sanadera od 2003.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Dragan Primorac · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Drama · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Esperanto · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Hrvatska književnost · Vidi više »
Kratka priča
Kratka priča je oblik kratke narativne proze.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Kratka priča · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Makedonski jezik · Vidi više »
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Miroslav Šicel · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Našice · Vidi više »
Nagrada "Grigor Vitez"
Nagrada "Grigor Vitez" je nagrada koja se dodjeljuje za dječju knjigu u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Nagrada "Grigor Vitez" · Vidi više »
Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Nagrada Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Bukovica
Nova Bukovica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Nova Bukovica · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Osijek · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Pripovijetka · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Roman · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Slovenski jezik · Vidi više »
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" (skraćeno: SKD "Prosvjeta") iz Zagreba središnja je kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Talijanski jezik · Vidi više »
Tomislav Sabljak
Tomislav Sabljak je hrvatski književnik, novinski urednik i sveučilišni predavač.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Tomislav Sabljak · Vidi više »
Vlado Pandžić
Prof.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Vlado Pandžić · Vidi više »
Znanstvena fantastika
right Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku Vizija budućnosti u njemačkom časopisu Revue, Helmuth Ellgaard, 1953. Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i Znanstvena fantastika · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i 1947. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Stjepan Tomaš (književnik) i 2. siječnja · Vidi više »
