Brže od pregledniku!
34 odnosi: Amerika, Apstrakcija, Đuro Seder, Bauhaus, Body art u Hrvatskoj, Boris Demur, Devedesete, Ekspresionizam, Francuska, Hrvatska, Humanizam, Igor Rončević, Italija, Ivan Kožarić, Konceptualna umjetnost, Kršćanstvo, Lovro Artuković, New York City, New York, Njemačka, Performans, Piet Mondrian, Tomislav Buntak, Vatroslav Kuliš, Zagreb, Zoltan Novak, Zvonko Maković, 1971., 1986., 1993., 20. stoljeće, 2000., 2010., 21. stoljeće, 80-ih.
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Amerika · Vidi više »
Apstrakcija
Apstrakcija je proces izdvajanja općeg i bitno zajedničkog iz više posebnog i mnogo pojedinačnog ili izdvajanje posebnog koje sadrži bitno zajedničko iz pojedinačnog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od općeg.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Apstrakcija · Vidi više »
Đuro Seder
Đuro Seder (Zagreb, 29. studenoga 1927. – Zagreb, 2. svibnja 2022.), hrvatski slikar, pjesnik i akademik.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Đuro Seder · Vidi više »
Bauhaus
Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj (1919. – 1933.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta – dizajn.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Bauhaus · Vidi više »
Body art u Hrvatskoj
Body art čine konceptualni umjetnici koji svoje tijelo ili tijelo druge osobe izravno upotrebljavaju kao objekt umjetničkog rada.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Body art u Hrvatskoj · Vidi više »
Boris Demur
Boris Demur (Zagreb, 9. lipnja 1951. – Zagreb 14. lipnja 2014.), hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Boris Demur · Vidi više »
Devedesete
Devedesete je dvanaesti studijski album novosadskog kantautora Đorđa Balaševića.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Devedesete · Vidi više »
Ekspresionizam
Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Ekspresionizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Francuska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Hrvatska · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Humanizam · Vidi više »
Igor Rončević
Izložba Igora Rončevića u Gradskoj loži, Zadar 2014. Igor Rončević (1951., Zadar), hrvatski je slikar.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Igor Rončević · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Italija · Vidi više »
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenoga 2020.), bio je ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Ivan Kožarić · Vidi više »
Konceptualna umjetnost
Konceptualna umjetnost (engl. od lat. conceptum.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Konceptualna umjetnost · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Kršćanstvo · Vidi više »
Lovro Artuković
Lovro Artuković (Zagreb, 1959.) suvremeni je hrvatski slikar i grafičar koji svoj likovni izraz temelji na figuraciji i intimizmu, razvijajući ga prvenstveno na ikonografiji urbane civilizacije.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Lovro Artuković · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i New York City, New York · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Njemačka · Vidi više »
Performans
Živuća instalacija u Bruxellesu, 2010. Performans (eng. performance.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Performans · Vidi više »
Piet Mondrian
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. – New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Piet Mondrian · Vidi više »
Tomislav Buntak
Tomislav Buntak (Zagreb, 24. travnja 1971.), hrvatski slikar Tomislav Buntak (preuzet sadržaj 1. travnja 2019.) Slikarski uspjeh postigao koristeći biblijsku ikonografiju: slikajući anđele, svece i kršćanske motive.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Tomislav Buntak · Vidi više »
Vatroslav Kuliš
Vatroslav Kuliš (Vidoši, BiH, 7. ožujka 1951.) je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Vatroslav Kuliš · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Zagreb · Vidi više »
Zoltan Novak
Zoltan Novak (Zagreb, 1963.), hrvatski je slikar.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Zoltan Novak · Vidi više »
Zvonko Maković
Zvonko Maković 2008. godine u HAZU. monografije '''"Slavonija i Baranja"''' Zvonko Maković (Budrovci pored Đakova, 6. veljače 1947.) hrvatski je povjesničar umjetnosti, pjesnik, esejist.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i Zvonko Maković · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 1971. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 1986. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 1993. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 2000. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 2010. · Vidi više »
21. stoljeće
Početak 21.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 21. stoljeće · Vidi više »
80-ih
Bez opisa.
Novi!!: Suvremeno hrvatsko slikarstvo i 80-ih · Vidi više »
