Sadržaj
26 odnosi: Alan Turing, Alonzo Church, Apstraktni stroj, Church-Turingova teza, Deterministički konačni automat, Dirichletov princip, Formalni jezik, Konačni automat, Kontekstno neovisna gramatika, Kontekstno neovisni jezik, Lambda račun, Model računanja, Modeli Turingovog stroja, Neodlučivost, Potisni automat, Problem zaustavljanja, Računarstvo, Računska teorija složenosti, Regularni jezik, Rekurzivni jezik, Rekurzivno prebrojiv jezik, Svojstvo napuhavanja za kontekstno neovisne jezike, Svojstvo napuhavanja za regularne jezike, Teorija automata, Teorija računanja, Turingov stroj.
Alan Turing
Alan Mathison Turing (London, 23. lipnja 1912. – Wilmslow, 7. lipnja 1954.), bio je britanski matematičar, kriptograf i teoretičar računalstva.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Alan Turing
Alonzo Church
Alonzo Church (Washington, DC, 14. lipnja 1903. – 11. kolovoza 1995.), američki matematičar i logičar, zaslužan za neke od teoretskih osnova računarstva.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Alonzo Church
Apstraktni stroj
Apstraktni stroj, još zvan i apstraktno računalo, je teoretski model računalnog sklopovlja ili programske podrške korištene u teoriji automata.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Apstraktni stroj
Church-Turingova teza
U teoriji izračunljivosti, Church-Turingova teza (poznata i kao Churchova teza, Churchova konjektura te Turingova teza) je hipoteza o prirodi računala, kao što je digitalno računalo ili ljudsko biće s olovkom i papirom, a koji se podvrgavaju skupu pravila.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Church-Turingova teza
Deterministički konačni automat
U teoriji izračunljivosti, deterministički konačni automat (DKA) je konačni automat u kojem za svaki par stanja i ulaznog znaka postoji jedan i samo jedan prijelaz u sljedeće stanje.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Deterministički konačni automat
Dirichletov princip
''m''.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Dirichletov princip
Formalni jezik
U matematici, logici i računarstvu, formalni jezik (još i umjetni jezikKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 399) \boldsymbol se sastoji od skupa konačnih slijedova elemenata konačnog skupa \boldsymbol znakova (simbola).
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Formalni jezik
Konačni automat
Konačni automat (još i konačni stroj, automat konačnih stanjaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 389) je diskretni matematički model koji se sastoji od konačnog broja stanja, prijelaza između tih stanja, i akcija koje obavlja.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Konačni automat
Kontekstno neovisna gramatika
U lingvistici i računarstvu, kontekstno neovisna gramatika (KNG) (rjeđe još i kontekstno slobodna gramatika ili gramatika neovisna o sadržaju, te još i bezokolinska gramatikaKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Kontekstno neovisna gramatika
Kontekstno neovisni jezik
Kontekstno neovisni jezik (rjeđe još i kontekstno slobodni jezik ili jezik neovisan o sadržaju, te još i bezokolinski jezikKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 234) je formalni jezik koji je element skupa jezika kojeg definiraju kontekstno neovisne gramatike.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Kontekstno neovisni jezik
Lambda račun
U matematičkoj logici i računarstvu, lambda račun, odnosno λ-račun, je formalni sustav dizajniran za ispitivanje definicije funkcije, aplikaciju funkcije, te rekurziju.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Lambda račun
Model računanja
Model računanja je termin iz teorije računanja: teorije izračunljivosti i računske teorije složenosti.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Model računanja
Modeli Turingovog stroja
U teoretskom računarstvu, posebice u teoriji automata, Turingov stroj (TS) predstavlja najopćenitiji mogući matematički model izračunljivosti.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Modeli Turingovog stroja
Neodlučivost
U teoriji rekurzije u matematičkoj logici, problem odluke je zvan (rekurzivno) neodlučivim ako ne postoji algoritam koji ga može odlučiti, poput onoga za problem zaustavljanja Alana Turinga, t.j. problem čiji jezik nije rekurzivan skup.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Neodlučivost
Potisni automat
U teoriji automata, potisni automat je konačni automat koji primjenjuje podatkovnu strukturu stog.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Potisni automat
Problem zaustavljanja
U teoriji izračunljivosti, problem zaustavljanja je problem odluke koji se neformalno može iskazati na sljedeći način: Alan Turing je 1936. dokazao da općenit algoritam za rješavanje problema zaustavljanja za sve moguće parove programa-ulaza ne može postojati.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Problem zaustavljanja
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Računarstvo
Računska teorija složenosti
Kao grana teorije računanja u računarstvu, računska teorija složenosti opisuje skalabilnost algoritama, te inherentnu teškoću u pružanju skalabilnih algoritama za specifične računske probleme.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Računska teorija složenosti
Regularni jezik
Regularni jezik (još i pravilni jezikKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 785) jest formalni jezik (tj. potencijalno beskonačan skup konačnih slijedova znakova konačne abecede) koji zadovoljava sljedeća istovjetna svojstva.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Regularni jezik
Rekurzivni jezik
U matematici, logici i računarstvu, rekurzivni jezik je tip formalnog jezika koji se još zove i rekurzivan, odlučiv ili Turing-odlučiv.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Rekurzivni jezik
Rekurzivno prebrojiv jezik
U matematici, logici i računarstvu, rekurzivno prebrojiv jezik je tip formalnog jezika koji se još zove i parcijalno odlučiv ili Turing-prepoznatljiv.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Rekurzivno prebrojiv jezik
Svojstvo napuhavanja za kontekstno neovisne jezike
Također poznata i kao Bar-Hillelelova lema.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Svojstvo napuhavanja za kontekstno neovisne jezike
Svojstvo napuhavanja za regularne jezike
U teoriji formalnih jezika, svojstvo napuhavanja za regularne jezike je lema koja iskazuje svojstvo koje svi regularni jezici moraju zadovoljavati.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Svojstvo napuhavanja za regularne jezike
Teorija automata
U teoretskom računarstvu, teorija automata je disciplina koja se bavi proučavanjem apstraktnih strojeva i problema koje oni mogu riješiti.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Teorija automata
Teorija računanja
Teorija računanja je grana računarstva koja razmatra mogu li se i s kojom učinkovitošću riješiti problemi koristeći računalo.
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Teorija računanja
Turingov stroj
Turingovi strojevi su iznimno jednostavni apstraktni uređaji za manipulaciju znakovima (simbolima) koji - unatoč jednostavnosti dizajna - mogu biti prilagođeni da simuliraju logiku bilo kojeg računalnog algoritma (uz sadašnje poimanje algoritma).
Pogledaj Teorija izračunljivosti (računarstvo) i Turingov stroj