Brže od pregledniku!
24 odnosi: Afrika, Azija, Živčani sustav, Četinjače, Biljke, Bolest, Bor (biljni rod), Borolike, Bubreg, Bukva, Carl Linné, Demon, Europa, Hrvatska, Karcinom, Kemoterapija, Kineska tisa, Latinski jezik, Obična tisa, Povraćanje, Proljev, Sjeverna Amerika, Tisovke, Zima.
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Afrika · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Azija · Vidi više »
Živčani sustav
Pregled ljudskog živčanog sustava Živčani sustav mreža je specijaliziranih stanica koje šalju, prenose ili primaju informacije vezane za organizam i njegovu okolinu.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Živčani sustav · Vidi više »
Četinjače
Četinjače (lat. Pinophyta) su skupina biljaka koje pripadaju u golosjemenjače i obuhvaćaju 630 suvremenih vrsta.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Četinjače · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Biljke · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Bolest · Vidi više »
Bor (biljni rod)
Bor (lat. Pinus), velik i značajan biljni rod iz porodice borovki, jedini rod u potporodici Pinoideae.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Bor (biljni rod) · Vidi više »
Borolike
Borolike (lat. Pinales), biljni red iz razred Pinopsida koji obuhvaća četinjače iz nekoliko porodica, među kojima su najpoznatiji prestavnici cedar, čempres, jela, smreka, ariš i bor po kojemu cijeli red i porodica borovke nose svoja imena.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Borolike · Vidi više »
Bubreg
Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ mokraćnog sustava.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Bubreg · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Bukva · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Carl Linné · Vidi više »
Demon
Demon Belial Demon (grč. δαίμων, daimon) je bestjelesno mitološko biće za koje se u staroj Grčkoj držalo da donosi inspiraciju i znanje kao posrednik između bogova i čovjeka.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Demon · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Europa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Hrvatska · Vidi više »
Karcinom
Karcinom je naziv za zloćudnu novotvorinu (zloćudni tumor ili rak) čije su tumorske stanice podrijetla epitelnih stanica.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Karcinom · Vidi više »
Kemoterapija
Medicinska sestra daje kemoterapiju na usta. Kemoterapija doslovno znači terapija bolesti kroz korištenje kemijskih tvari, koje se danas koriste gotovo isključivo kao naziv za postupak protiv raka.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Kemoterapija · Vidi više »
Kineska tisa
Kineska tisa (lat. Taxus wallichiana, sin. Taxus celebica), kineska tisa je veliki, ukrasni zimzeleni grm ili stablo iz porodice tisovki (Taxaceae), rašireno u Kini na visinama do 900 metara (3000 stopa).
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Kineska tisa · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Latinski jezik · Vidi više »
Obična tisa
Obična tisa (šumska tisa, europska tisa, žvetuljina, lat. Taxus baccata) je biljna vrsta iz porodice Taxaceae.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Obična tisa · Vidi više »
Povraćanje
Pijana žena Povraćanje, 14. stoljeće Povraćanje je prisilno izbacivanje sadržaja želuca kroz usta i ponekad kroz nos.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Povraćanje · Vidi više »
Proljev
Proljev predstavlja povećanje obujma i sadržaja ili učestalosti pražnjenja crijeva.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Proljev · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Tisovke
Tisovke (Taxaceae), biljna porodica u redu Pinales.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Tisovke · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Tisa (biljni rod) i Zima · Vidi više »
