Brže od pregledniku!
26 odnosi: Andrusovski sporazum, Bogdan Hmeljnicki, Dnjepar, Engleski jezik, Grkokatolička Crkva, Hadjački sporazum, Hetman, Ivan Vihovskij, Kijev, Kneževina, Konotopska bitka, Litva, Moskva, Novi vijek, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Pravoslavlje, Ruska pravoslavna Crkva, Rusko Carstvo, Ukrajinci, Ukrajinska grivnja, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Zaporoška Republika, 1658., 1659..
Andrusovski sporazum
Teritorijalne granice Poljsko-Litavske Unije nakon potpisivanja Andrusovskog sporazuma (1667.) Adrusovski sporazum (pol. Rozejm andruszowski, rus. Андрусовское перемирие, ukr. Андрусівський мир) je trinaestogodišnji politički mirovni sporazum između Poljske i Rusije potpisan 1667.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Andrusovski sporazum · Vidi više »
Bogdan Hmeljnicki
Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Bogdan Hmeljnicki · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Dnjepar · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Engleski jezik · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Hadjački sporazum
Fotografirani primjerak dokumenta kojim se poljski kralj Jan Kazimierz osvrće na postignuti Hadjački sporazum (1659.) Hadjački sporazum (ukr. Гадяцький договір, pol. Unia Hadziacka) je politički sporazum potpisan 1658.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Hadjački sporazum · Vidi više »
Hetman
Hetman (njem. Häuptmann; polj. hetman, ukr. гетьман - het'man, rus. - ataman) je riječ, najvjerojatnije, njemačkog porijekla koja označava kapetana ili vrhovnog vojnog zapovjednika.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Hetman · Vidi više »
Ivan Vihovskij
Portret ukrajinskog hetmana Ivana Vihovskog (17. st.) Ivan Vihovskij (ukr. Іван Виговський, pol. Iwan Wyhowski, rus. Иван Выговский) je ukrajinski plemić i hetman Rusi-Ukrajine u razdoblju od 1657.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Ivan Vihovskij · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Kijev · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Kneževina · Vidi više »
Konotopska bitka
Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.) Konotopska bitka (ukr. Конотопська битва, rus.: Конотопская битва) je ukrajinsko-ruska vojna bitka između ukrajinske zaporoške vojske pod zapovjedništvom hetmana Ivana Vihovskog i manjeg broja tatarsko-poljskih saveznika s jedne strane, i ruske carske vojske predvođene Aleksejem Trubeckim i manjeg broja rusko-ukrajinskih kozačkih snaga s druge strane.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Konotopska bitka · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Litva · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Moskva · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Novi vijek · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Poljska · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Pravoslavlje · Vidi više »
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Rusko Carstvo · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska grivnja
Novčanica od 100 hrivnji Hrivnja (ukrajinski: гривня, IPA:, ISO 4217: UAH) službena je novčana valuta Ukrajine.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Ukrajinska grivnja · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Ukrajinski kozaci
'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Ukrajinski kozaci · Vidi više »
Zaporoška Republika
Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i Zaporoška Republika · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i 1658. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Kneževina Ruska i 1659. · Vidi više »
