Brže od pregledniku!
37 odnosi: Ana Lovrin, Demokratski centar, Deveta Vlada Republike Hrvatske, Diplomatski protokol, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Ingrid Antičević-Marinović, Ivo Sanader, Mate Granić, München, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih poslova, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Odnosi s javnošću, Osijek, Pravni fakultet u Zagrebu, Red Ante Starčevića, Red hrvatskog trolista, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Spomenica domovinske zahvalnosti, Srpsko narodno vijeće, Stjepan Mesić, Stuttgart, UNTAES, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Velika Gorica, 10. veljače, 1961., 2. travnja, 20. lipnja, 2000., 2003., 2006., 23. prosinca.
Ana Lovrin
Ana Lovrin (Zagreb, 2. prosinca 1953.), hrvatska političarka, bivša ministrica pravosuđa u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Ana Lovrin · Vidi više »
Demokratski centar
Demokratski centar (DC), bila je centristička politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Demokratski centar · Vidi više »
Deveta Vlada Republike Hrvatske
'''Ivo Sanader''', osmi predsjednik Vlade RH Deveta Vlada Republike Hrvatske saziv je Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 23. prosinca 2003. do 12. siječnja 2008. Predsjednik Vlade bio je Ivo Sanader.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Deveta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Diplomatski protokol
Diplomatski protokol je skup pravila i običaja o ponašanju u međudržavnim odnosima, diplomatskom ophođenju, ceremonijalu i kurtoaziji.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Diplomatski protokol · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Ingrid Antičević-Marinović
Ingrid Antičević-Marinović (Zadar, 14. listopada 1957.), hrvatska političarka i pravnica.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Ingrid Antičević-Marinović · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Ivo Sanader · Vidi više »
Mate Granić
Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar, liječnik.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Mate Granić · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i München · Vidi više »
Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske
Ministarstvo pravosuđa i uprave je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja; ustrojstvo i rad te *stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu;.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih poslova
Zgrada Foreign and Commonwealth Officea, britanskog ministarstva vanjskih poslova U većini zemalja ministarstvo vanjskih poslova je resor nadležan za održavanje i provođenje vanjske politike neke države.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Ministarstvo vanjskih poslova · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Odnosi s javnošću
Odnosi s javnošću (eng. public relations, njem. Öffentlichkeitsarbeit) su dvosmjerna komunikacija između organizacije i njezine unutarnje i vanjske javnosti, u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Odnosi s javnošću · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Osijek · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Red Ante Starčevića
Red Ante Starčevića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima dvanaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Red Ante Starčevića · Vidi više »
Red hrvatskog trolista
Red hrvatskog trolista je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesnaesto mjesto u važnosnome slijedu odlikovanja Republike Hrvatske, iza Reda hrvatskog križa.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Red hrvatskog trolista · Vidi više »
Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom
Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesto mjesto u važnosnome slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom · Vidi više »
Spomenica domovinske zahvalnosti
Spomenica domovinske zahvalnosti je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osamnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Spomenica domovinske zahvalnosti · Vidi više »
Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Srpsko narodno vijeće · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Stjepan Mesić · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Stuttgart · Vidi više »
UNTAES
Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i UNTAES · Vidi više »
Ured predsjednika Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske državno je tijelo koje je osnovano i ustrojeno za obavljanje savjetodavnih, administrativnih, stručnih i drugih poslova u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske, te za obavljanje drugih Ustavom i zakonima utvrđenih ovlasti i obveza predsjednika.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Ured predsjednika Republike Hrvatske · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i Velika Gorica · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 10. veljače · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 1961. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 2. travnja · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 20. lipnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 2006. · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Vesna Škare-Ožbolt i 23. prosinca · Vidi više »
