Brže od pregledniku!
146 odnosi: Abdul Hamid II., Aleksandar Sergejevič Puškin, Alojzije Stepinac, Antun Radić, Arthur Miller, Španjolska, Bagdad, Barack Obama, Bertolt Brecht, Bill Tilden, Blagdan, Boeing 737, Boris Pasternak, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Claude-Louis Navier, Cliff Burton, Edgar Wallace, Edvard Kardelj, Emma Roberts, Francusko carstvo, Gregorijanski kalendar, Heinrich Lenz, Henry Stuart, lord Darnley, HMS Dreadnought, Honoré Daumier, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (Ujević), Illinois, Istra, Italija, Ivan Belostenec, Jame (fojbe), Janica Kostelić, Jerry Goldsmith, John Franklin Enders, John William Waterhouse, José Sánchez del Río, Justin Gatlin, Knjiga Izlaska, Lav XII., Leontyne Price, Mark Spitz, Matematičar, Matica hrvatska, Milan Mitrović, Miroslav Blažević, Mongoli, Neven Elezović, Noureddine Naybet, Nova Francuska, ..., Pariz, Paul Millsap, Peter Popovic, Pio XI., Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Prijestupna godina, Radamel Falcao, Roberta Flack, Shirley Temple, Sinjska alka, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Springfield, Stuart Hall, Torino, Ujedinjeno Kraljevstvo, Viktor Troicki, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Vilim IX. od Akvitanije, Vinkovci, Walter Houser Brattain, Wilhelm Conrad Röntgen, XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006., Zastava, 1071., 1126., 1258., 1545., 1567., 1675., 1689., 1755., 1760., 1763., 1785., 1798., 1799., 1804., 1808., 1829., 1837., 1840., 1842., 1845., 1849., 1857., 1865., 1868., 1875., 1879., 1890., 1893., 1897., 1898., 1902., 1908., 1910., 1913., 1915., 1917., 1918., 1919., 1923., 1927., 1928., 1929., 1932., 1935., 1936., 1939., 1941., 1947., 1950., 1952., 1953., 1955., 1956., 1960., 1962., 1968., 1970., 1978., 1979., 1983., 1985., 1986., 1987., 1991., 1992., 2004., 2005., 2006., 2007., 2014., 2017., 2023.. Proširite indeks (96 više) »
Abdul Hamid II.
'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.
Novi!!: 10. veljače i Abdul Hamid II. · Vidi više »
Aleksandar Sergejevič Puškin
Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.
Novi!!: 10. veljače i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: 10. veljače i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Novi!!: 10. veljače i Antun Radić · Vidi više »
Arthur Miller
'''Arthur Miller''' Arthur Asher Miller (New York, 17. listopada 1915. – Roxbury, Connecticut, 10. veljače 2005.), američki književnik.
Novi!!: 10. veljače i Arthur Miller · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: 10. veljače i Španjolska · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: 10. veljače i Bagdad · Vidi više »
Barack Obama
Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.
Novi!!: 10. veljače i Barack Obama · Vidi više »
Bertolt Brecht
, rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljače 1898. – Istočni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemački književnik.
Novi!!: 10. veljače i Bertolt Brecht · Vidi više »
Bill Tilden
William Tatem Tilden II (Philadelphia, 10. veljače 1893. - Los Angeles, 5. lipnja 1953.), zvani „Big Bill”, bio je američki tenisač. Bio je tenisač amater broj 1 u svijetu šest uzastopnih godina, od 1920. do 1925., a Ray Bowers 1931. i 1932. i Ellsworth Vines 1933. rangirali su ga također kao najboljega tenisača amatera na svijetu. Osvojio je 14 velikih pojedinačnih naslova, uključujući 10 Grand Slamovih natjecanja, jedno Svjetsko prvenstvo na tvrdoj podlozi i tri profesionalna velika natjecanja. Bio je prvi Amerikanac koji je osvojio Wimbledon, uzevši naslov 1920. Također je osvojio zajedničkih rekordnih sedam naslova prvaka SAD-a (dijeleći ih s Richardom Searsom i Billom Larnedom). Tilden je vladao svijetom međunarodnog tenisa u prvoj polovici 1920.-ih, a tijekom svojeg 20-godišnjeg amaterskog razdoblja od 1911. do 1930. osvojio je 138 od 192 turnira na kojima se natjecao. Posjeduje teniska postignuća svih vremena, uključujući rekord u pobjedama u ukupnoj karijeri i postotak pobjeda u karijeri na Prvenstvu SAD-a. Na Državnome prvenstvu SAD-a 1929., Tilden je postao prvi igrač koji je stigao do deset finala na istome Grand Slamovu turniru. Tilden, koji je često bio u sukobu s Teniskim savezom Sjedinjenih Američkih Država oko svojega amaterskog statusa i prihoda stečenih od novinskih članaka, osvojio je svoj posljednji veliki naslov 1930. u Wimbledonu, s 37 godina. Krajem te godine postao je profesionalac i otišao je na turneju s drugim profesionalcima sljedećih 15 godina.
Novi!!: 10. veljače i Bill Tilden · Vidi više »
Blagdan
Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.
Novi!!: 10. veljače i Blagdan · Vidi više »
Boeing 737
Boeing 737 je putnički zrakoplov američkog proizvođača Boeinga.
Novi!!: 10. veljače i Boeing 737 · Vidi više »
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Novi!!: 10. veljače i Boris Pasternak · Vidi više »
Charles-Louis de Secondat Montesquieu
Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.
Novi!!: 10. veljače i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »
Claude-Louis Navier
Claude Louis Marie Henri Navier Claude Louis Marie Henri Navier (Dijon, 10. veljače 1785. — Pariz, 21. kolovoza 1836.), bio je francuski matematičar i fizičar.
Novi!!: 10. veljače i Claude-Louis Navier · Vidi više »
Cliff Burton
Clifford Lee Burton (Castro Valley, 10. veljače 1962. – Ljungby, 27. rujna 1986.), američki glazbenik, najpoznatiji kao basist thrash metal sastava Metallica.
Novi!!: 10. veljače i Cliff Burton · Vidi više »
Edgar Wallace
Edgar Wallace Richard Horatio Edgar Wallace (London?, 1. travnja 1875. – Hollywood, 10. veljače 1932.) je britanski pisac krimi knjiga.
Novi!!: 10. veljače i Edgar Wallace · Vidi više »
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Novi!!: 10. veljače i Edvard Kardelj · Vidi više »
Emma Roberts
Emma Rose Roberts (10. veljače 1991.), američka je glumica, pjevačica, tekstopisac i dizajnerica.
Novi!!: 10. veljače i Emma Roberts · Vidi više »
Francusko carstvo
Zemljovid Francuskog Kolonijalnoga carstva (zelena.
Novi!!: 10. veljače i Francusko carstvo · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 10. veljače i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Heinrich Lenz
Heinrich Lenz (rusizirano: Emilij Hristijanovič Lenc ili Эмилий Христианович Ленц) ili punim imenom Heinrich Friedrich Emil Lenz (Dorpat, danas Tartu, 12. veljače 1804. – Rim, 10. veljače 1865.), ruski fizičar njemačkoga podrijetla rođen u Estoniji.
Novi!!: 10. veljače i Heinrich Lenz · Vidi više »
Henry Stuart, lord Darnley
Henry Stuart (ili Stewart), vojvoda od Albanyja (7. prosinca 1545. – 10. veljače 1567.), oslovljavan kao lord Darnley do 1565., bio je škotski kralj-supružnik, od 1565.
Novi!!: 10. veljače i Henry Stuart, lord Darnley · Vidi više »
HMS Dreadnought
HMS Dreadnought je bio britanski bojni brod izgrađen 1906. u brodogradilištu HM Dockyard, u Portsmouthu, Engleska.
Novi!!: 10. veljače i HMS Dreadnought · Vidi više »
Honoré Daumier
Honoré Daumier (Marseille, 26. veljače 1808. – Valmondois, 11. veljače 1879.) je bio francuski slikar, grafičar i kipar; jedan od najplodnijih crtača 19.
Novi!!: 10. veljače i Honoré Daumier · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 10. veljače i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (Ujević)
Hrvatska enciklopedija (Encyclopaedia Croatica) hrvatska je nacionalna i opća enciklopedija.
Novi!!: 10. veljače i Hrvatska enciklopedija (Ujević) · Vidi više »
Illinois
Illinois je savezna država SAD-a. Peta je savezna država po broju stanovnika.
Novi!!: 10. veljače i Illinois · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: 10. veljače i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 10. veljače i Italija · Vidi više »
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: 10. veljače i Ivan Belostenec · Vidi više »
Jame (fojbe)
Mjesta zločina. Jame (fojbe, tal. foiba: krška jama), mjesta stradavanja civilnih i vojnih žrtava u 2 svj.
Novi!!: 10. veljače i Jame (fojbe) · Vidi više »
Janica Kostelić
Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.
Novi!!: 10. veljače i Janica Kostelić · Vidi više »
Jerry Goldsmith
Jerrald King Goldsmith (Los Angeles, 10. veljače 1929. – Beverly Hills, 21. srpnja 2004.) bio je slavni američki skladatelj filmske glazbe iz Los Angelesa.
Novi!!: 10. veljače i Jerry Goldsmith · Vidi više »
John Franklin Enders
John Franklin Enders John Franklin Enders (West Hartford, Connecticut, 10. veljače 1897. – Waterford, Connecticut, 8. rujna 1985.), američki znanstvenik.
Novi!!: 10. veljače i John Franklin Enders · Vidi više »
John William Waterhouse
John William Waterhouse (Rim, 6. travnja 1849. – London, 10. veljače 1917.) britanski je prerafaelitski slikar, poznat po svojim slikama s tematikom iz mitologije (posebice grčke) te književnosti.
Novi!!: 10. veljače i John William Waterhouse · Vidi više »
José Sánchez del Río
José Sánchez del Río (Sahuayo, Meksiko, 28. ožujka 1913. - Sahuayo, Meksiko, 10. veljače 1928.) - meksički katolički svetac, mučenik, dječak koji se borio tijekom Cristero rata na strani Cristerosa protiv antiklerikalne meksičke vlade predsjednika Plutarca Elíasa Callesa.
Novi!!: 10. veljače i José Sánchez del Río · Vidi više »
Justin Gatlin
Justin Gatlin (10. veljače 1982.), američki atletičar.
Novi!!: 10. veljače i Justin Gatlin · Vidi više »
Knjiga Izlaska
Knjiga Izlaska (heb. שׁמות; grč. Ἔξοδος; lat. Exodus) druga je knjiga Starog zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.
Novi!!: 10. veljače i Knjiga Izlaska · Vidi više »
Lav XII.
Lav XII. lat.
Novi!!: 10. veljače i Lav XII. · Vidi više »
Leontyne Price
Leontyne Price Mary Violet Leontyne Price (Laurel, Mississippi, SAD, 10. veljače 1927.) američka je sopranistica Rođena je i odrasla u Laurelu, Mississippi.
Novi!!: 10. veljače i Leontyne Price · Vidi više »
Mark Spitz
Mark Andrew Spitz (Modesto, Kalifornija, 10. veljače 1950.), američki plivač.
Novi!!: 10. veljače i Mark Spitz · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: 10. veljače i Matematičar · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: 10. veljače i Matica hrvatska · Vidi više »
Milan Mitrović
Milan Mitrović (Zagreb, 8. veljače 1952. Zagreb, 10. veljače 2017.), hrvatski radijski i televizijski novinar te urednik dramskog, dokumentarno-zabavnog i glazbenog programa.
Novi!!: 10. veljače i Milan Mitrović · Vidi više »
Miroslav Blažević
Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.
Novi!!: 10. veljače i Miroslav Blažević · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: 10. veljače i Mongoli · Vidi više »
Neven Elezović
Neven Elezović (Zadar, 10. veljače 1955.), hrvatski je matematičar i autor.
Novi!!: 10. veljače i Neven Elezović · Vidi više »
Noureddine Naybet
Noureddine Naybet M. (ara. نور الدين نيبت) (Casablanca, Maroko, 10. veljače 1970.) je umirovljeni marokanski nogometaš i bivši kapetan.
Novi!!: 10. veljače i Noureddine Naybet · Vidi više »
Nova Francuska
Nova Francuska (francuski: Nouvelle-France) bila je kolonija francuskog kraljevstva u Sjevernoj Americi, koja je postojala od 1534. do 1763. godine.
Novi!!: 10. veljače i Nova Francuska · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 10. veljače i Pariz · Vidi više »
Paul Millsap
Paul Millsap (10. veljače 1985.) američki je profesionalni košarkaš.
Novi!!: 10. veljače i Paul Millsap · Vidi više »
Peter Popovic
Petar "Poppe" Popovic (Köping, 10. veljače 1968.) švedski je hokejaš hrvatskog podrijetla.
Novi!!: 10. veljače i Peter Popovic · Vidi više »
Pio XI.
Pio XI. lat.
Novi!!: 10. veljače i Pio XI. · Vidi više »
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 10. veljače i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 10. veljače i Prijestupna godina · Vidi više »
Radamel Falcao
Radamel Falcao (Santa Marta, 10. veljače 1986.), kolumbijski nogometaš i reprezentativac koji trenutačno igra za Rayo Vallecano.
Novi!!: 10. veljače i Radamel Falcao · Vidi više »
Roberta Flack
Roberta Flack (Asheville,, 10. veljače 1939.) američka je soul pjevačica, pijanistica i skladateljica.
Novi!!: 10. veljače i Roberta Flack · Vidi više »
Shirley Temple
Shirley Temple (23. travnja 1928. – 10. veljače 2014.), američka glumica, jedna od najpopularnijih dječjih filmskih zvijezda svih vremena.
Novi!!: 10. veljače i Shirley Temple · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: 10. veljače i Sinjska alka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: 10. veljače i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 10. veljače i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Springfield
* Springfield, Illinois, glavni grad američke savezne države Illinois.
Novi!!: 10. veljače i Springfield · Vidi više »
Stuart Hall
Stuart Hall (Kingston, 3. veljače 1932. - London, 10. veljače 2014.) britanski je sociolog i kulturni teoretičar.
Novi!!: 10. veljače i Stuart Hall · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: 10. veljače i Torino · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 10. veljače i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Viktor Troicki
Viktor Troicki (Beograd, 10. veljače 1986.) je srbijanski tenisač.
Novi!!: 10. veljače i Viktor Troicki · Vidi više »
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
Novi!!: 10. veljače i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Vilim IX. od Akvitanije
Vilim IX.
Novi!!: 10. veljače i Vilim IX. od Akvitanije · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 10. veljače i Vinkovci · Vidi više »
Walter Houser Brattain
Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. W. B. Shockleyem i W. H. Brattain u tvrtci Bell Labs (1948.). Fizički izgled današnjih tranzistora. Walter Houser Brattain (Xiamen, Fujian, Kina, 10. veljače 1902. – Seattle, Washington, SAD, 13. listopada 1987.) bio je američki fizičar.
Novi!!: 10. veljače i Walter Houser Brattain · Vidi više »
Wilhelm Conrad Röntgen
Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. – München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar.
Novi!!: 10. veljače i Wilhelm Conrad Röntgen · Vidi više »
XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.
XX.
Novi!!: 10. veljače i XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006. · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: 10. veljače i Zastava · Vidi više »
1071.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1071. · Vidi više »
1126.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1126. · Vidi više »
1258.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1258. · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1545. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1567. · Vidi više »
1675.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1675. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1689. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1755. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1760. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1763. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1785. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1798. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1799. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1804. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1808. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1829. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1840. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1842. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1845. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1849. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1857. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1865. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1868. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1875. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1879. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1890. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1893. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1898. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1902. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1910. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1919. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1923. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 10. veljače i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 10. veljače i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1929. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1932. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1941. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 10. veljače i 1962. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1970. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1979. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 10. veljače i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 10. veljače i 1992. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 10. veljače i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 10. veljače i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 10. veljače i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 10. veljače i 2007. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 10. veljače i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 10. veljače i 2017. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 10. veljače i 2023. · Vidi više »
