Sadržaj
19 odnosi: Astigmatizam, Žarište, Boja, Dalekovidnost, Daltonizam, Duljina, Kratkovidnost, Mrežnica (oko), Njuh, Oblik, Oko, Okus, Opip, Osjeti, Slabovidnost, Sluh, Svjetlost, Vidna kora, Vidni živac.
- Percepcija
Astigmatizam
Astigmatizam Pogled kako izgleda astigmatizam Astigmatizam je stanje u kojem se svjetlosne zrake ne lome jednako na svim meridijanima oka.
Pogledaj Vid i Astigmatizam
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Pogledaj Vid i Žarište
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje.
Pogledaj Vid i Boja
Dalekovidnost
Shematski prikaz dalekovidnosti Dalekovidnost (grčka riječ "presbus" (πρέσβυς), što znači "stara osoba") stanje je u kojem oko, sa starenjem, pokazuje progresivno smanjenje sposobnosti da se akomodira na objekte u neposrednoj blizini.
Pogledaj Vid i Dalekovidnost
Daltonizam
right right Daltonizam je uobičajen izraz za poremećaj prepoznavanja boja.
Pogledaj Vid i Daltonizam
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.
Pogledaj Vid i Duljina
Kratkovidnost
Korekcija kratkovidnosti konkavnim (minus) lećama. Uredan vid. Isti prizor kako ga vidi kratkovidna osoba. Kratkovidnost (od grčke riječi μυωπία myopia, „kratkovidnost“) predstavlja poremećaj lomljenja zraka u oku, u kojem, kad je akomodacija opuštena, paralelno usmjereno svjetlo proizvodi sliku ispred mrežnice, umjesto na mrežnici kako je to kod normalnog oka.
Pogledaj Vid i Kratkovidnost
Mrežnica (oko)
Mrežnica snimljena kroz zjenicu Vanjske slojeve mrežnice ishranjuje žilnica, a unutarnje pak mrežnična arterija Shema toka vlakana vidnog živca u mrežnici Shema presjeka kroz mrežničnu kapilaru je unutarnja ovojnica oka.
Pogledaj Vid i Mrežnica (oko)
Njuh
Njuh, vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv.
Pogledaj Vid i Njuh
Oblik
Oblik je odnos krivih i ravnih površina u vanjskom izgledu, uobličenost vidljivih dijelova, reljef, konfiguracija, način na koji što percipiramo, uočavamo; obris predmeta, tijela ili osobe (Zemlja ima oblik kugle); vrsta čega, različit lik ili izgled čega, pojavnost.
Pogledaj Vid i Oblik
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Pogledaj Vid i Oko
Okus
Okus je jedno od pet čovjekovih osjetila (čula).
Pogledaj Vid i Okus
Opip
Dodir ili opip je složeni skup više osjetila od kojih neka imaju posebne živčane završetke u koži, mišićima i drugdje, a reagiraju na raznolike podražaje i prenose primljene dojmove mozgu da ih dalje preradi.
Pogledaj Vid i Opip
Osjeti
Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.
Pogledaj Vid i Osjeti
Slabovidnost
Slabovidnost ili ambliopija poremećaj je vidnoga sustava karakteriziran oslabljenim ili zamućenim vidom u oku koje je inače normalno.
Pogledaj Vid i Slabovidnost
Sluh
Vanjsko uho i bubnjić: ''1. lubanja 2. ušni kanal, 3. ušna školjka, 4. opna, 5. predvorje, 6. čekić, 7. nakovanj, 8. stremen, 9. polukružni kanalić, 10. pužić, 11. slušni nervi, 12. Eustahijeva cijev'' Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka.
Pogledaj Vid i Sluh
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Vid i Svjetlost
Vidna kora
Ljudski mozak Vidna kora mozga (ili vidni korteks) je dio moždane kore odgovoran za obradu vizualnih informacija, a nalazi se u zatiljnom režnju, u stražnjem dijelu mozga.
Pogledaj Vid i Vidna kora
Vidni živac
Vidni živac, optička hijazma i optički tračci Vidni ili optički živac ili očni živac (lat. nervus opticus) je drugi moždani živac, a grade ga aksoni živčanih stanica koje se nalaze u ganglijskom sloju mrežnice oka.
Pogledaj Vid i Vidni živac