Brže od pregledniku!
22 odnosi: Cvjetko Milanja, Filozofija egzistencije, Frano Alfirević, Gustav Krklec, Hrvatska, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Ivan Goran Kovačić, Ivo Balentović, Jastrebarsko, Matica hrvatska, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Šop, Pjesnik, Salih Alić, Tko je tko u NDH, Zagreb, Zlatko Tomičić, 14. srpnja, 1900., 1941., 1943., 9. ožujka.
Cvjetko Milanja
Cvjetko Milanja (Zaglav, 1943.), hrvatski književni povjesničar i književni teoretičar, član suradnik HAZU od 2016.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Cvjetko Milanja · Vidi više »
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Filozofija egzistencije · Vidi više »
Frano Alfirević
Frano Alfirević (Zadar, 11. rujna 1903. – Zagreb, 2. veljače 1956.), hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i putopisac.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Frano Alfirević · Vidi više »
Gustav Krklec
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Gustav Krklec · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »
Ivo Balentović
Ivo Balentović Ivo Balentović (Županja, 25. travnja 1913. – Županja, 4. kolovoza 2001.), pjesnik, novelist, romanopisac, pisac za djecu, književni prevoditelj, urednik, novinar i putopisac.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Jastrebarsko · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Matica hrvatska · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Šop
Nikola Šop (Jajce, 19. kolovoza, 1904. – Zagreb, 2. siječnja 1982.) bio je hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Nikola Šop · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Pjesnik · Vidi više »
Salih Alić
Salih Alić (Bijeljina, 30. rujna 1906. – Zagreb, 11. ožujka 1982.) bio je hrvatski Udruga pjesnik i novinar.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Salih Alić · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Tomičić
Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930. – Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i Zlatko Tomičić · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i 14. srpnja · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i 1900. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i 1943. · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Vlado Vlaisavljević i 9. ožujka · Vidi više »
