Brže od pregledniku!
15 odnosi: Životinje, Baćinska jezera, Bentos, Glavoči, Gobiiformes, Hrvatska, Modro oko (jezero), Mriještenje, Neretva, Norin, Rastok, Svitkovci, Vrgorsko polje, Zima, Zrakoperke.
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Životinje · Vidi više »
Baćinska jezera
Baćinska jezera su skup krških kriptodepresijskih jezera u mjestu Baćina pored Ploča.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Baćinska jezera · Vidi više »
Bentos
Bentos (grč., dubina, morska dubina), ili ponekad i benton skupni je naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive na dnu mora ili slatke vode.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Bentos · Vidi više »
Glavoči
Glavoči (lat. Gobiidae) ili glamci je porodica riba iz reda Gobiiformes koja obuhvaća 1671 vrstu.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Glavoči · Vidi više »
Gobiiformes
Gobiiformes je red riba iz razreda zrakoperki u koji je uključeno više porodica: Butidae, Eleotridae, Gobiidae, Kraemeriidae, Microdesmidae, Milyeringidae, Odontobutidae, Oxudercidae, Rhyacichthyidae, Schindleriidae, Thalasseleotrididae, Trichonotidae i Xenisthmidae.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Gobiiformes · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Hrvatska · Vidi više »
Modro oko (jezero)
Modro oko je jezerce u Dalmaciji koje je dio djelomično potopljene krške depresije na desnoj obali rijeke Neretve između mjesta Desne, Banja i Komin.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Modro oko (jezero) · Vidi više »
Mriještenje
Mriještenjem se naziva proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplodnja.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Mriještenje · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Neretva · Vidi više »
Norin
Norin je rijeka, desna pritoka rijeke Neretve u Hrvatskoj.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Norin · Vidi više »
Rastok
Pogled na Vrgorac i Rastok Rastok (Rastočko polje, Rastoka) krško je polje koje se nalazi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Rastok · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Svitkovci · Vidi više »
Vrgorsko polje
Vrgorsko polje Vrgorsko polje (još i Vrgoračko polje, lokalnog naziva Jezero) je krško polje u Hrvatskoj.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Vrgorsko polje · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Zima · Vidi više »
Zrakoperke
Zrakoperke (Actinopterygii) gigarazred riba, donedanno smatran razredom koštunjača.
Novi!!: Vrgoračka gobica i Zrakoperke · Vidi više »
