Brže od pregledniku!
27 odnosi: Šahovski velemajstor, ŠK Zagreb, Bihać, Europa, GŠK Solin-Cemex, Hrvatska, Hrvatski akademski šahovski klub Mladost, Ivan Šarić (šahist), Olimpijske igre, Prvenstvo Hrvatske u šahu, Prvenstvo Hrvatske u šahu 2020., Rijeka, Sarajevo, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Svjetska šahovska federacija, Tripoli, Turska, Vasylj Ivančuk, 11. Europsko pojedinačno prvenstvo u šahu za muškarce i žene, 15. travnja, 1966., 1989., 1990., 1993., 2006., 21. svibnja.
Šahovski velemajstor
U šahu je velemajstor naslov koji se dodjeljuje najuspješnijim šahistima.
Novi!!: Zdenko Kožul i Šahovski velemajstor · Vidi više »
ŠK Zagreb
Športski klub Zagreb osnovan je u u 1919. godine pod imenom Športski klub Plamen.
Novi!!: Zdenko Kožul i ŠK Zagreb · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Zdenko Kožul i Bihać · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Zdenko Kožul i Europa · Vidi više »
GŠK Solin-Cemex
Gradski šahovski klub Solin-Cemex je hrvatski šahovski klub iz Solina.
Novi!!: Zdenko Kožul i GŠK Solin-Cemex · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zdenko Kožul i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski akademski šahovski klub Mladost
Hrvatski akademski šahovski klub Mladost, šahovski klub iz Zagreba.
Novi!!: Zdenko Kožul i Hrvatski akademski šahovski klub Mladost · Vidi više »
Ivan Šarić (šahist)
|- bgcolor.
Novi!!: Zdenko Kožul i Ivan Šarić (šahist) · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Zdenko Kožul i Olimpijske igre · Vidi više »
Prvenstvo Hrvatske u šahu
Prvenstvo Hrvatske u šahu turnir je čiji pobjednik postaje prvak Hrvatske.
Novi!!: Zdenko Kožul i Prvenstvo Hrvatske u šahu · Vidi više »
Prvenstvo Hrvatske u šahu 2020.
Prvenstvo Hrvatske u šahu za 2020.
Novi!!: Zdenko Kožul i Prvenstvo Hrvatske u šahu 2020. · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Zdenko Kožul i Rijeka · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zdenko Kožul i Sarajevo · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Zdenko Kožul i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Zdenko Kožul i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Svjetska šahovska federacija
Svjetska šahovska federacija (FIDE) (franc.: Fédération Internationale des Échecs, engl.: World Chess Federation) međunarodna je organizacija koja povezuje razne nacionalne šahovske saveze diljem svijeta.
Novi!!: Zdenko Kožul i Svjetska šahovska federacija · Vidi više »
Tripoli
Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.
Novi!!: Zdenko Kožul i Tripoli · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Zdenko Kožul i Turska · Vidi više »
Vasylj Ivančuk
Vasylj Ivančuk Vasylj Myhajlovič Ivančuk (ukr. Василь Михайлович Іванчук, Vasylj Myhajlovyč Ivančuk) (Kopyčynci, Ternopoljska oblast, Ukrajina, 18. ožujka 1969.), ukrajinski je šahovski velemajstor.
Novi!!: Zdenko Kožul i Vasylj Ivančuk · Vidi više »
11. Europsko pojedinačno prvenstvo u šahu za muškarce i žene
11.
Novi!!: Zdenko Kožul i 11. Europsko pojedinačno prvenstvo u šahu za muškarce i žene · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Zdenko Kožul i 15. travnja · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Zdenko Kožul i 1966. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Zdenko Kožul i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Zdenko Kožul i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Zdenko Kožul i 1993. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Zdenko Kožul i 2006. · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Zdenko Kožul i 21. svibnja · Vidi više »
