Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996.

Indeks Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996.

Sikorsky MH-53 prilazi mjestu pada aviona Dana 3. travnja 1996. srušio se pokraj Dubrovnika avion Ratnog zrakoplovstva SAD-a CT-43 (modificirani Boeing 737-200) na službenoj trgovačkoj misiji po Hrvatskoj.

15 odnosi: Avion, Boeing 737, Dubrovnik, Frankfurt na Majni, Hrvatska, Križ, Njemačka, Planinarstvo, Ron Brown, Sjedinjene Američke Države, The New York Times, Zračna luka „Ruđer Bošković”, Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država, 1996., 3. travnja.

Avion

Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Avion · Vidi više »

Boeing 737

Boeing 737 je putnički zrakoplov američkog proizvođača Boeinga.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Boeing 737 · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Dubrovnik · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Hrvatska · Vidi više »

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Križ · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Njemačka · Vidi više »

Planinarstvo

Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Planinarstvo · Vidi više »

Ron Brown

Ron Brown Ronald Harmon "Ron" Brown (Washington, 1. kolovoza 1941. – Dubrovnik, 3. travnja 1996.) – američki političar, ministar trgovine.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Ron Brown · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i The New York Times · Vidi više »

Zračna luka „Ruđer Bošković”

Zračna luka Ruđer Bošković jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Zračna luka „Ruđer Bošković” · Vidi više »

Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država

Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Air Force; USAF) grana je Oružanih snaga SAD-a za borbena djelovanja u zračnom prostoru i iz zračnog prostora po ciljevima na kopnu i moru.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i 1996. · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996. i 3. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »