Brže od pregledniku!
31 odnosi: Andrija II., Bačka, Benediktinci, Bernard iz Clairvauxa, Bodensko jezero, Bogoslužje, Bregenz, Cistercitski samostan i opatija u Topuskom, Crkveni kor, Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom, Graševina, Habit, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska katolička mreža, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Jastrebarsko, Katolička Crkva, Kutjevo, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Monoštor, Opatija Clairvaux, Opatija sv. Petra pokraj Monoštora, Stjepan Beretić, Subotička biskupija, Topusko, Trapistički red, Zagreb, 1098., 1208..
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Cisterciti i Andrija II. · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Cisterciti i Bačka · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Cisterciti i Benediktinci · Vidi više »
Bernard iz Clairvauxa
Bernard iz Clairvauxa (Fontaine-lès-Dijon, Francuska, 1090. – Ville-sous-la-Ferté, 20. kolovoza 1153.), francuski katolički svećenik, svetac, crkveni naučitelj, filozof, mistik, teolog, asket, propovijednik, redovnik cistercitskog reda, koji se njegovim djelovanjem znatno proširio, mnogo je učinio za širenje štovanja prema Djevici Mariji i Presvetom Imenu Isusovu.
Novi!!: Cisterciti i Bernard iz Clairvauxa · Vidi više »
Bodensko jezero
Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.
Novi!!: Cisterciti i Bodensko jezero · Vidi više »
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Novi!!: Cisterciti i Bogoslužje · Vidi više »
Bregenz
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.
Novi!!: Cisterciti i Bregenz · Vidi više »
Cistercitski samostan i opatija u Topuskom
Cistercitski samostan i opatija u Topuskom su bili rimokatolički samostan s crkvom i opatijom u Topuskom.
Novi!!: Cisterciti i Cistercitski samostan i opatija u Topuskom · Vidi više »
Crkveni kor
Mošćenicama Kor je, u kršćanskoj crkvi, prvotno prostor u istočnom dijelu građevine koji završava apsidom, određen za pjevače i svećenstvo.
Novi!!: Cisterciti i Crkveni kor · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom
Franjevački samostan s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije je rimokatolička crkva u gradu Jastrebarskom, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Cisterciti i Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom · Vidi više »
Graševina
Graševina, bijela sorta grožđa i istoimenog vina.
Novi!!: Cisterciti i Graševina · Vidi više »
Habit
franjevačkog reda Habit je vlastito odijelo redovnika i redovnica u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Cisterciti i Habit · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Cisterciti i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Cisterciti i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska katolička mreža
Hrvatska katolička mreža (skr. HKM), međumrežna je medijska platforma Hrvatske biskupske konferencije koja objedinjuje Hrvatski katolički radio, Tiskovni ured HBK-a i Informativnu katoličku agenciju.
Novi!!: Cisterciti i Hrvatska katolička mreža · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Cisterciti i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Cisterciti i Jastrebarsko · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Cisterciti i Katolička Crkva · Vidi više »
Kutjevo
Kutjevo je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Cisterciti i Kutjevo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Cisterciti i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Cisterciti i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Monoštor
Monoštor(srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Cisterciti i Monoštor · Vidi više »
Opatija Clairvaux
Negdašnji izgled opatijskog kompleksa Clairvaux. Opatija Clairvaux (francuski: Abbaye de Clairvaux) je bivši cistercitski samostan smješten u današnjoj općini Ville-sous-la-Ferté, oko 15 km zapadno od grada Bar-sur-Aube u današnjem departmanu Aube na sjeveru Francuske.
Novi!!: Cisterciti i Opatija Clairvaux · Vidi više »
Opatija sv. Petra pokraj Monoštora
Opatija sv.
Novi!!: Cisterciti i Opatija sv. Petra pokraj Monoštora · Vidi više »
Stjepan Beretić
Stjepan Beretić (Sombor, 4. lipnja 1947.) je bački hrvatski rimokatolički svećenik i povijesni pisac.
Novi!!: Cisterciti i Stjepan Beretić · Vidi više »
Subotička biskupija
Subotička biskupija Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Cisterciti i Subotička biskupija · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Cisterciti i Topusko · Vidi više »
Trapistički red
Trapistički novak čita u svojoj sobi Trapisti su katolički monaški red koji slijedi Pravilo sv. Benedikta.
Novi!!: Cisterciti i Trapistički red · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Cisterciti i Zagreb · Vidi više »
1098.
Bez opisa.
Novi!!: Cisterciti i 1098. · Vidi više »
1208.
Bez opisa.
Novi!!: Cisterciti i 1208. · Vidi više »
