Brže od pregledniku!
66 odnosi: Abba (otac), Aleksandar II., papa, Ancona, Antika, Apostol, Benedikta Zelić Bućan, Bizant, Bratovština, Dalmacija, Dubrovnik, Glagoljica, Grga Novak, Grgur Ninski, Honorije II., protupapa, Hrvatska, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Ivan II., splitski nadbiskup, Ivan IV., splitski nadbiskup, Ivan X., Ivo Goldstein, Jadransko more, Kotor, Kralj Tomislav, Krbavska biskupija, Krk, Latinski jezik, Lav VI., Legat, Lovro Dalmatinac, Lucije III., Metropolija, Mihajlo Višević, Monarhija, Nikola II., papa, Nin, Ninska biskupija, Osor, Panonska Hrvatska, Papa, Petar Krešimir IV., Petar VII. Ugrin, Raška, Rab, Rim, Simonija, Sisačka biskupija, Skradin, Slavenski jezici, Split, ..., Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednji vijek, Ston, Svećenstvo, Sveti Dujam, Sveti Petar, Zadar, 1. svibnja, 10. stoljeće, 1054., 1060., 1061., 1074., 1185., 925., 928.. Proširite indeks (16 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Abba (otac) · Vidi više »
Aleksandar II., papa
Aleksandar II., biskup Lucce, papa od 30. rujna 1061. do 21. travnja 1073. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Aleksandar II., papa · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ancona · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Antika · Vidi više »
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Apostol · Vidi više »
Benedikta Zelić Bućan
Benedikta Zelić Bućan (Mravince, 21. ožujka 1918. – Split, 10. listopada 2013.),Botica, Ivan.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Benedikta Zelić Bućan · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Bizant · Vidi više »
Bratovština
Bratovština ili bratstvo (latinski: confraternitates, fratiliae, scholae) stariji arhaični nazivi; brašćine skule, fratije su dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Bratovština · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Dalmacija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Dubrovnik · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Glagoljica · Vidi više »
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Grga Novak · Vidi više »
Grgur Ninski
Kip biskupa Grgura Ninskog u Splitu, kojeg je izradio Ivan Meštrović Grgur Ninski bio je kancelar hrvatskog kraljevskog dvora i jedan od najznačajnijih ninskih biskupa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Grgur Ninski · Vidi više »
Honorije II., protupapa
Protupapa Honorije II., katolički protupapa od 1061. do 1064. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Honorije II., protupapa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Humska zemlja · Vidi više »
Ivan II., splitski nadbiskup
Ivan (Split, 2. pol. 9. stoljeća - Split, 928.), splitski nadbiskup i metropolit (o. 914. – 928.). Upravljao je splitskom nadbiskupijom u vrijeme hrvatskog kneza i kralja Tomislava (910. – 928.), u vrijeme kada je Splitska nadbiskupija, zaključcima splitskih crkvenih sabora 925.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ivan II., splitski nadbiskup · Vidi više »
Ivan IV., splitski nadbiskup
Ivan Splićanin (lat. Iohannes Spalatensis) (Split, početak 11. stoljeća — Split, nakon 1. listopada 1061.), splitski nadbiskup i metropolit (1050. – 1059.). Nadbiskupom je postao 1050., nakon što je kardinal Ivan, legat pape Lava IX., svrgnuo Dobralja s nadbiskupske časti na splitskom crkvenom saboru, zbog njegova svjetovnjačkog načina života.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ivan IV., splitski nadbiskup · Vidi više »
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ivan X. · Vidi više »
Ivo Goldstein
Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ivo Goldstein · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Jadransko more · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Kotor · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Kralj Tomislav · Vidi više »
Krbavska biskupija
Krbavska ili Modruška biskupija naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko Bosne i Hercegovine do Vinodola.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Krbavska biskupija · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Krk · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Latinski jezik · Vidi više »
Lav VI.
Lav VI., papa od svibnja do prosinca 928. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Lav VI. · Vidi više »
Legat
* Legat (stari Rim), rimski službenik iz reda senatora.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Legat · Vidi više »
Lovro Dalmatinac
Lovre (lat. Laurentinus) (? – Split, 8. srpnja 1099.), benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit (1060. – 1099.) u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Lovro Dalmatinac · Vidi više »
Lucije III.
Lucije III. papa od 1. rujna 1181. do 25. studenog 1185. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Lucije III. · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Metropolija · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Mihajlo Višević · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Monarhija · Vidi više »
Nikola II., papa
Nikola II., papa od 6. prosinca 1058. do 27. srpnja 1061. godine.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Nikola II., papa · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Nin · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ninska biskupija · Vidi više »
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Osor · Vidi više »
Panonska Hrvatska
Panonska Hrvatska je dio Hrvatske koji se nalazi u Panonskoj nizini, i to onaj između Drave, Save, Kupe, Sutle i Požeškog gorja.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Panonska Hrvatska · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Papa · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Petar VII. Ugrin
Petar (VII.) Ugrin (?, 1. pol. 12. st. - ?, o. 1191.), mađarski svećenik, splitski nadbiskup (1185. – 1187.) i metropolit i kaločki nadbiskup (1188. – 1191.). Sin Hitilenov, podrijetlom iz plemićke obitelji.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Petar VII. Ugrin · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Raška · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Rab · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Rim · Vidi više »
Simonija
Božanskoj komediji Simonija je izraz kojim označavamo kupovanje dužnosti u nekoj službi (prije svega crkvenoj) za novac.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Simonija · Vidi više »
Sisačka biskupija
Sisačka biskupija je hrvatska biskupija koju je utemeljio, točnije ponovno uspostavio papa Benedikt XVI., 5.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Sisačka biskupija · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Skradin · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Slavenski jezici · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Split · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Srednji vijek · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Ston · Vidi više »
Svećenstvo
Katolički svećenici u Rimu Svećenstvo (ponekad i svećeništvo) ---- Izvori.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Svećenstvo · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Sveti Dujam · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Sveti Petar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i Zadar · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 1. svibnja · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 10. stoljeće · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 1054. · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 1060. · Vidi više »
1061.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 1061. · Vidi više »
1074.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 1074. · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 1185. · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 925. · Vidi više »
928.
Bez opisa.
Novi!!: Splitski crkveni sabori i 928. · Vidi više »
