Brže od pregledniku!
106 odnosi: Ante Ivković (novinar), Arena (časopis), Šime Balen, Berliner, Božidar Novak (novinar), Božidar Petrač, Cijeli format, Dalibor Foretić, Dražen Vukov Colić, Drežnica (Ogulin), Drugi svjetski rat, Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske, Frane Barbieri, Hido Biščević, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski jezik, Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko proljeće, Igor Mandić, Ivan Starčević, Josip Gjergja, Josip Pavičić (književni kritičar), Josip Vrhovec, Komunistička partija Hrvatske, Kordun, Milovan Baletić, Mladen Iveković, Muzej za umjetnost i obrt, Nagrada "Ivan Goran Kovačić", Nagrada Dubravko Dujšin, Nagrada Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Josip Račić, Nagrada Krešo Golik, Narodne novine, Nenad Ivanković, Novine, Plavi vjesnik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Sportske novosti, Veselko Tenžera, Vjesnik u srijedu, Vjesnikov neboder, Zagreb, Zvane Črnja, 1. listopada, 1. svibnja, 10. ožujka, 1940., ..., 1941., 1942., 1943., 1945., 1946., 1947., 1948., 1950., 1951., 1953., 1954., 1955., 1957., 1959., 1960-ih, 1961., 1962., 1963., 1966., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1975., 1983., 1984., 1986., 1987., 1990., 1992., 1993., 1994., 1996., 2. svibnja, 20. travnja, 2000., 2001., 2004., 2005., 2010., 2011., 2012., 24. lipnja, 26. travnja, 26. veljače, 27. veljače, 29. rujna, 3. lipnja, 3. siječnja, 30. lipnja, 30. rujna, 30. travnja, 31. prosinca, 9. ožujka. Proširite indeks (56 više) »
Ante Ivković (novinar)
Ante Ivković (Zadar, 31. ožujka 1944.) je hrvatski novinar i diplomat.
Novi!!: Vjesnik i Ante Ivković (novinar) · Vidi više »
Arena (časopis)
Arena je bivši hrvatski obiteljski tjednik s dugom povijesti izlaženja.
Novi!!: Vjesnik i Arena (časopis) · Vidi više »
Šime Balen
Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id.
Novi!!: Vjesnik i Šime Balen · Vidi više »
Berliner
Berliner je novinski format tipičnih mjera stranica 315 × 470 mm.
Novi!!: Vjesnik i Berliner · Vidi više »
Božidar Novak (novinar)
Božidar (Božo) Novak (Hvar, 18. svibnja 1925. – 26. lipnja 2013.) je hrvatski novinar, feljtonist, publicist i kroničar hrvatskog novinarstva, saborski zastupnik.
Novi!!: Vjesnik i Božidar Novak (novinar) · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Vjesnik i Božidar Petrač · Vidi više »
Cijeli format
Cijeli format (engl. broadsheet) najveći je novinski format.
Novi!!: Vjesnik i Cijeli format · Vidi više »
Dalibor Foretić
Dalibor Foretić (Šibenik, 1943. – Zagreb, 1. studenoga 2001.), bio je hrvatski novinar i kazališni kritičar.
Novi!!: Vjesnik i Dalibor Foretić · Vidi više »
Dražen Vukov Colić
Dražen Vukov Colić (Zagreb, 1. svibnja 1944. – Krapinske Toplice, 30. studenoga 2018.) hrvatski novinar, diplomat i kazališni kritičar.
Novi!!: Vjesnik i Dražen Vukov Colić · Vidi više »
Drežnica (Ogulin)
Drežnica (u SFRJ Partizanska Drežnica) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Vjesnik i Drežnica (Ogulin) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vjesnik i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 23. prosinca 2011., a okončan je 22. siječnja 2016. Predsjednik Vlade bio je Zoran Milanović (SDP).
Novi!!: Vjesnik i Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Frane Barbieri
Frane Barbieri (Makarska, 25. studenog 1923. – Torino, 9. kolovoza 1987.), hrvatski novinar i publicist Bio je urednik u "Vjesniku" (1951. – 1953.), te osnivač "Vjesnika u srijedu".
Novi!!: Vjesnik i Frane Barbieri · Vidi više »
Hido Biščević
Hido (Hidajet) Biščević (Sarajevo, 18. rujna 1951.) hrvatski je novinar i diplomat.
Novi!!: Vjesnik i Hido Biščević · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vjesnik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Vjesnik i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Vjesnik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Vjesnik i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Vjesnik i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Igor Mandić
Igor Mandić (Šibenik, 20. studenoga 1939. – Zagreb, 13. ožujka 2022.), bio je književni kritičar, esejist, kolumnist, polemičar.
Novi!!: Vjesnik i Igor Mandić · Vidi više »
Ivan Starčević
Ivan Starčević (Mrkopalj, 7. ožujka 1877. – Senj, 24. studenoga 1934.), biskup senjski i modruški ili krbavski (1932. – 1934.).
Novi!!: Vjesnik i Ivan Starčević · Vidi više »
Josip Gjergja
Josip Gjergja (Arbanasi, Zadar, 11. veljače 1911. – Beograd, 18. veljače 1990.), hrvatski političar i diplomat.
Novi!!: Vjesnik i Josip Gjergja · Vidi više »
Josip Pavičić (književni kritičar)
Josip Pavičić (Bjelovar, 3. ožujka 1944.) hrvatski je novinar, kazališni i književni kritičar, nakladnik.
Novi!!: Vjesnik i Josip Pavičić (književni kritičar) · Vidi više »
Josip Vrhovec
Josip Vrhovec (Zagreb, 9. veljače 1926. — Zagreb, 15. veljače 2006.) bio je hrvatski partizan, ekonomist, novinar i političar SR Hrvatske.
Novi!!: Vjesnik i Josip Vrhovec · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Vjesnik i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vjesnik i Kordun · Vidi više »
Milovan Baletić
Milovan Baletić (Zaostrog, 1930. - Zagreb, 2005.), novinar, glavni urednik Vjesnika, pomoćnik ministra informiranja Republike Hrvatske i prvi šef Vladina Ureda za odnose s javnošću.
Novi!!: Vjesnik i Milovan Baletić · Vidi više »
Mladen Iveković
Mladen Iveković (Zagreb, 1. ožujka 1903. – 18. prosinca 1970.) hrvatski političar i diplomat.
Novi!!: Vjesnik i Mladen Iveković · Vidi više »
Muzej za umjetnost i obrt
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt minijatura Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi.
Novi!!: Vjesnik i Muzej za umjetnost i obrt · Vidi više »
Nagrada "Ivan Goran Kovačić"
Nagrada Ivan Goran Kovačić hrvatska je godišnja književna nagrada.
Novi!!: Vjesnik i Nagrada "Ivan Goran Kovačić" · Vidi više »
Nagrada Dubravko Dujšin
Nagrada "Dubravko Dujšin" jedna je od najprestižnijih hrvatskih nagrada koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja u kazališnoj umjetnosti.
Novi!!: Vjesnik i Nagrada Dubravko Dujšin · Vidi više »
Nagrada Josip Štolcer Slavenski
Nagrada Josip Štolcer Slavenski (od 2012. godine Nagrada Grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski) hrvatska je godišnja glazbena nagrada.
Novi!!: Vjesnik i Nagrada Josip Štolcer Slavenski · Vidi više »
Nagrada Josip Račić
Nagrada "Josip Račić", godišnja je likovna nagrada.
Novi!!: Vjesnik i Nagrada Josip Račić · Vidi više »
Nagrada Krešo Golik
Nagrada "Krešo Golik", godišnja je filmska nagrada.
Novi!!: Vjesnik i Nagrada Krešo Golik · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Vjesnik i Narodne novine · Vidi više »
Nenad Ivanković
Nenad Ivanković (Zagreb, 18. ožujka 1948.) hrvatski je novinar, političar i pisac.
Novi!!: Vjesnik i Nenad Ivanković · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Vjesnik i Novine · Vidi više »
Plavi vjesnik
Plavi vjesnik, popularno zvan Plavac,https://hrvatskiporebiblog.wordpress.com/medijska-kultura/strip/povijest-stripa/ bio je specijalizirani tjednik novinske kuće Vjesnik iz Zagreba, namijenjen djeci (kasnije omladini), koji je izlazio od 1954. do 1973. godine prošlog stoljeća.
Novi!!: Vjesnik i Plavi vjesnik · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vjesnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Vjesnik i Split · Vidi više »
Sportske novosti
Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: Vjesnik i Sportske novosti · Vidi više »
Veselko Tenžera
Veselko Tenžera (Prozor, 10. veljače 1942. – Zagreb, 20. veljače 1985.), bio je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar, esejist i feljtonist.
Novi!!: Vjesnik i Veselko Tenžera · Vidi više »
Vjesnik u srijedu
Vjesnik u srijedu (VUS) je hrvatski tjedni informativni list.
Novi!!: Vjesnik i Vjesnik u srijedu · Vidi više »
Vjesnikov neboder
Vjesnikov neboder je poslovni neboder smješten u Zagrebu, Hrvatskoj na adresi Slavonska avenija 4, na križanju Slavonske avenije i Savske ceste.
Novi!!: Vjesnik i Vjesnikov neboder · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vjesnik i Zagreb · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Vjesnik i Zvane Črnja · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Vjesnik i 1. listopada · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Vjesnik i 1. svibnja · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Vjesnik i 10. ožujka · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Vjesnik i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Vjesnik i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Vjesnik i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1960-ih · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Vjesnik i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1975. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vjesnik i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 1996. · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Vjesnik i 2. svibnja · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Vjesnik i 20. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vjesnik i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vjesnik i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vjesnik i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vjesnik i 2005. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Vjesnik i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Vjesnik i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vjesnik i 2012. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Vjesnik i 24. lipnja · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Vjesnik i 26. travnja · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Vjesnik i 26. veljače · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: Vjesnik i 27. veljače · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Vjesnik i 29. rujna · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Vjesnik i 3. lipnja · Vidi više »
3. siječnja
3.
Novi!!: Vjesnik i 3. siječnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Vjesnik i 30. lipnja · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Vjesnik i 30. rujna · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Vjesnik i 30. travnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Vjesnik i 31. prosinca · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Vjesnik i 9. ožujka · Vidi više »
