Sličnosti između 1. HNL 2019./20. i Marin Leovac
1. HNL 2019./20. i Marin Leovac imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, HNK Orijent 1919, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Hrvatski nogometni savez, NK Istra 1961, NK Lokomotiva Zagreb, NK Osijek, NK Slaven Belupo Koprivnica, Nogomet, Prva nogometna liga, UEFA Europska liga, UEFA Liga prvaka, 1. HNL 2018./19., 1. HNL 2020./21..
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
1. HNL 2019./20. i GNK Dinamo Zagreb · GNK Dinamo Zagreb i Marin Leovac ·
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
1. HNL 2019./20. i HNK Hajduk Split · HNK Hajduk Split i Marin Leovac ·
HNK Orijent 1919
HNK Orijent 1919 hrvatski je nogometni klub sa Sušaka, mjesta koje je upravno dijelom Grada Rijeke.
1. HNL 2019./20. i HNK Orijent 1919 · HNK Orijent 1919 i Marin Leovac ·
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
1. HNL 2019./20. i HNK Rijeka · HNK Rijeka i Marin Leovac ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1. HNL 2019./20. i Hrvatska · Hrvatska i Marin Leovac ·
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
1. HNL 2019./20. i Hrvatska nogometna liga · Hrvatska nogometna liga i Marin Leovac ·
Hrvatski nogometni savez
Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.
1. HNL 2019./20. i Hrvatski nogometni savez · Hrvatski nogometni savez i Marin Leovac ·
NK Istra 1961
NK Istra 1961 š.d.d. je hrvatski nogometni klub iz Pule, koji od sezone 2009./10. igra u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, nakon što je postao prvakom Druge HNL sezone 2008./09. Najveći uspjesi kluba su igranje u finalu hrvatskog nogometnog kupa sezona 2002./03. i 2020./21., te osvajanje naslova prvaka 2. HNL, sezona 2003./04. i 2008./09. Svoje domaće utakmice Istra 1961 igra na stadionu Aldo Drosina, te nastupa u zeleno-žutim dresovima.
1. HNL 2019./20. i NK Istra 1961 · Marin Leovac i NK Istra 1961 ·
NK Lokomotiva Zagreb
NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
1. HNL 2019./20. i NK Lokomotiva Zagreb · Marin Leovac i NK Lokomotiva Zagreb ·
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
1. HNL 2019./20. i NK Osijek · Marin Leovac i NK Osijek ·
NK Slaven Belupo Koprivnica
NK Slaven Belupo je hrvatski nogometni klub iz Koprivnice.
1. HNL 2019./20. i NK Slaven Belupo Koprivnica · Marin Leovac i NK Slaven Belupo Koprivnica ·
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
1. HNL 2019./20. i Nogomet · Marin Leovac i Nogomet ·
Prva nogometna liga
Prva nogometna liga, službenog naziva SuperSport Prva NL, hrvatska je nogometna liga drugog stupnja.
1. HNL 2019./20. i Prva nogometna liga · Marin Leovac i Prva nogometna liga ·
UEFA Europska liga
UEFA Europska liga je europsko drugo klupsko nogometno natjecanje, osnovano 1971.
1. HNL 2019./20. i UEFA Europska liga · Marin Leovac i UEFA Europska liga ·
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
1. HNL 2019./20. i UEFA Liga prvaka · Marin Leovac i UEFA Liga prvaka ·
1. HNL 2018./19.
Prva hrvatska nogometna liga 2018./19. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) bila je 28.
1. HNL 2018./19. i 1. HNL 2019./20. · 1. HNL 2018./19. i Marin Leovac ·
1. HNL 2020./21.
Prva hrvatska nogometna liga 2020./21. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) je 30.
1. HNL 2019./20. i 1. HNL 2020./21. · 1. HNL 2020./21. i Marin Leovac ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1. HNL 2019./20. i Marin Leovac imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1. HNL 2019./20. i Marin Leovac
Usporedba između 1. HNL 2019./20. i Marin Leovac
1. HNL 2019./20. ima 85 odnose, a Marin Leovac ima 68. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 11.11% = 17 / (85 + 68).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1. HNL 2019./20. i Marin Leovac. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: