Brže od pregledniku!
30 odnosi: Banski dvori, Feral Tribune, Franjo Tuđman, Habsburg, Hrvatska, Ika Škomrlj, Josip Jelačić, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Martin Špegelj, Oružane snage Republike Hrvatske, Počasno-zaštitna bojna, Predsjednik Republike Hrvatske, Raketiranje Banskih dvora, Stadion Kranjčevićeva, Stjepan Mesić, Svila, Trg svetog Marka, Uskrs, Vlada Republike Hrvatske, Vojna odora, Zagreb, Zbor narodne garde, Zemlje Krune sv. Stjepana, 1. hrvatski gardijski zbor, 1991., 1994., 2000., 2011., 28. svibnja, 30. svibnja.
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Banski dvori · Vidi više »
Feral Tribune
Feral Tribune bio je hrvatski satiričko-politički tjednik lijevog usmjerenja.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Feral Tribune · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Franjo Tuđman · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Hrvatska · Vidi više »
Ika Škomrlj
Ika Škomrlj (Zagreb, 13. srpnja 1932. - Zagreb, 15. listopada 2018.), hrvatska kostimografkinja.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Ika Škomrlj · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Josip Jelačić · Vidi više »
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Martin Špegelj · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Počasno-zaštitna bojna
Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje počasno – ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Počasno-zaštitna bojna · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Raketiranje Banskih dvora
Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Raketiranje Banskih dvora · Vidi više »
Stadion Kranjčevićeva
Spomen-ploča Stadion Kranjčevićeva (prije Stadion Concordije) nogometni je stadion u Zagrebu.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Stadion Kranjčevićeva · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Stjepan Mesić · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Svila · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Trg svetog Marka · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Uskrs · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vojna odora
Pripadnici u odorama svojih vojski Vojne odore, kao unaprijed određen oblik odijevanja, prerasle su službeno propisanu odjeću, koja označuje pripadnost osobe određenoj postrojbi, ogranku ili vojnim snagama, povijesno gledano u novije vrijeme.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Vojna odora · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Zagreb · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Zbor narodne garde · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »
1. hrvatski gardijski zbor
Banskih dvora u Zagrebu Pripadnici Počasno-zaštitne boje u odorama 1. gardijske počasne bojne za vrijeme svečanosti obilježavanja 20. obljetnice ustrojavanja OS RH 2011. 1.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 1. hrvatski gardijski zbor · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 1994. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 2000. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 2011. · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 28. svibnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: 1. gardijska počasna bojna i 30. svibnja · Vidi više »
