Brže od pregledniku!
107 odnosi: Andrija Štampar, Antun Masle (slikar), Čečenija, Bečki kongres, Beograd, Beslan, Bitka u Doljanima 1. rujna 1991., David Dacko, Dimitrie Cantemir, Dinko Šimunović, Drago Krča, Dragutin Boranić, Drugi svjetski rat, Ferdo Kovačević, François Mauriac, Gregorijanski kalendar, Hadrijan VI., Hakan Şükür, Hrvatski sabor, Ingušetija, Ivana Lovrić (rukometašica), Jacques Cartier, Jan Brueghel mlađi, Krsto A. Mažuranić, Libija, Ljubljana, Ludbreg, Luis Alvarez, Luj XIV., kralj Francuske, Marin Mersenne, Marina Logvinenko, Mario Lemina, Marko Mlinarić, Mijo Lončarić, Mladen Vulić, Muammar al-Gaddafi, Njemačka, Petar Cvirn, Pokret nesvrstanih, Poljska, Prijestupna godina, Puč, Ricardo Antonio Chavira, Rusija, Sankt-Peterburg, Sjeverna Osetija-Alanija, Slatina, Sovjetski Savez, Srednjoafrička Republika, Starac i more, ..., Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, Sveučilište u Ljubljani, Talačka kriza u Beslanu, Teološki fakultet u Ljubljani, Uzbekistan, Vanna, Władysław Gomułka, 1159., 1491., 1557., 1588., 1601., 1638., 1648., 1673., 1678., 1715., 1723., 1739., 1804., 1814., 1870., 1873., 1885., 1888., 1905., 1911., 1914., 1919., 1923., 1927., 1933., 1939., 1941., 1942., 1952., 1955., 1958., 1960., 1961., 1967., 1969., 1970., 1971., 1981., 1982., 1984., 1986., 1988., 1991., 1993., 1996., 1998., 2004., 2012., 2023., 3 Juno. Proširite indeks (57 više) »
Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Novi!!: 1. rujna i Andrija Štampar · Vidi više »
Antun Masle (slikar)
Antun Masle (Orašac pokraj Dubrovnika, 1. rujna 1919. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1967.), hrvatski slikar.
Novi!!: 1. rujna i Antun Masle (slikar) · Vidi više »
Čečenija
Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.
Novi!!: 1. rujna i Čečenija · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: 1. rujna i Bečki kongres · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: 1. rujna i Beograd · Vidi više »
Beslan
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije, Rusija Beslan (ruski: Беслан) je grad u ruskoj republici Sjevernoj Osetiji-Alaniji.
Novi!!: 1. rujna i Beslan · Vidi više »
Bitka u Doljanima 1. rujna 1991.
Bitka u Doljanima je bila bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: 1. rujna i Bitka u Doljanima 1. rujna 1991. · Vidi više »
David Dacko
David Dacko (24. ožujka 1930. – 20. studenog 2003.), afrički vođa, prvi predsjednik nezavisne Srednjoafričke Republike.
Novi!!: 1. rujna i David Dacko · Vidi više »
Dimitrie Cantemir
Poštanska marka SSSR, Dimitrie Cantemir, 1973. (Michel 4175, Scott 4132) Dimitrie Cantemir (Falciu, Moldavija, 5. studenog 1673. – Dimitrovka, Rusija, 1. rujna 1723.) je bio rumunjski političar i povjesničar, moldavski knez, književnik, povjesničar, geograf, muzikolog, etnograf, kartograf i enciklopedist.
Novi!!: 1. rujna i Dimitrie Cantemir · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: 1. rujna i Dinko Šimunović · Vidi više »
Drago Krča
Drago Krča (Kutina, 1. rujna 1923. – Zagreb, 22. ožujka 1998.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1. rujna i Drago Krča · Vidi više »
Dragutin Boranić
Dragutin Boranić (Marija Gorica, 19. prosinca 1870. – Zagreb, 1. rujna 1955.) hrvatski jezikoslovac, slavist.
Novi!!: 1. rujna i Dragutin Boranić · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 1. rujna i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ferdo Kovačević
mini Ferdo Kovačević (Zagreb, 10. travnja 1870. – Zagreb, 1. rujna 1927.), hrvatski slikar.
Novi!!: 1. rujna i Ferdo Kovačević · Vidi više »
François Mauriac
François Mauriac (Bordeaux, 11. listopada 1885. – Pariz, 1. rujna 1970.), francuski književnik Jedan je od rijetkih katoličkih pisaca je ustao protiv totalitarnih režima i pružio podršku španjolskim republikancima.
Novi!!: 1. rujna i François Mauriac · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hadrijan VI.
Hadrijan VI., papa od 9. siječnja 1522. do 14. rujna 1523. godine.
Novi!!: 1. rujna i Hadrijan VI. · Vidi više »
Hakan Şükür
Hakan Şükür (Sakarya, 1. rujna 1971.), umirovljeni je turski nogometaš.
Novi!!: 1. rujna i Hakan Şükür · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 1. rujna i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ingušetija
Ingušetija (inguški: ГӀалгӏайче, ruski: Ингушетия) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Sjevernom Kavkazu.
Novi!!: 1. rujna i Ingušetija · Vidi više »
Ivana Lovrić (rukometašica)
Ivana Lovrić Biber (Zagreb, 1. rujna 1984.), hrvatska rukometašica, članica rukometnog kluba ŽRK Samobor.
Novi!!: 1. rujna i Ivana Lovrić (rukometašica) · Vidi više »
Jacques Cartier
'''Jacques Cartier''' Jacques Cartier (Saint-Malo, Francuska, 31. prosinca 1491. – 1. rujna 1557.) je bio francuski istraživač i jedan od glavnih istraživača Kanade, ili točnije, unutrašnjeg područja prostora koje bi jednog dana postala ta država.
Novi!!: 1. rujna i Jacques Cartier · Vidi više »
Jan Brueghel mlađi
'''Jan Brueghel mlađi''' "Raj", ulje na dasci, oko 1620., Berlin Jan Brueghel mlađi (1601. – 1678.) bio je flamanski slikar, sin Jana Brueghela starijeg i unuk Pietera Brueghela starijeg.
Novi!!: 1. rujna i Jan Brueghel mlađi · Vidi više »
Krsto A. Mažuranić
Krsto A. Mažuranić (Crikvenica, 1. rujna 1942. – Samobor, 21. prosinca 2012.) hrvatski književnik, prevoditelj, urednik, središnja osoba hrvatskog fandoma i SF scene.
Novi!!: 1. rujna i Krsto A. Mažuranić · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: 1. rujna i Libija · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: 1. rujna i Ljubljana · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: 1. rujna i Ludbreg · Vidi više »
Luis Alvarez
Elektronski uhvat Luis i Walter Alvarez su postavili novu teoriju o izumiranju dinosaura Luis Walter Alvarez (13. lipnja 1911. – 1. rujna 1988.) je bio američki fizičar i izumitelj.
Novi!!: 1. rujna i Luis Alvarez · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: 1. rujna i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Marin Mersenne
Marin Mersenne, pseudonim Sieur de Sermes (Oizé, 8. rujna 1588. – Pariz, 1. rujna 1648.) bio je francuski matematičar, fizičar, filozof i glazbeni teoretičar.
Novi!!: 1. rujna i Marin Mersenne · Vidi više »
Marina Logvinenko
200px Marina Viktorovna Logvinenko (Šahti, 1. rujna 1961.), sovjetska i ruska športska streljašica, dvostruka olimpijska i petnaesterostruka svjetska prvakinja u disciplinama zračni pištolj 10 metara i pištolj 25 metara.
Novi!!: 1. rujna i Marina Logvinenko · Vidi više »
Mario Lemina
Mario Lemina (Libreville, 1. rujna 1993.) gabonski je nogometaš koji trenutačno igra za Wolverhampton Wanderers.
Novi!!: 1. rujna i Mario Lemina · Vidi više »
Marko Mlinarić
Marko Mlinarić "Mlinka" (Zagreb, 1. rujna 1960.) bivši hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: 1. rujna i Marko Mlinarić · Vidi više »
Mijo Lončarić
Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.
Novi!!: 1. rujna i Mijo Lončarić · Vidi više »
Mladen Vulić
Mladen Vulić (Vinkovci, 1. rujna 1969.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1. rujna i Mladen Vulić · Vidi više »
Muammar al-Gaddafi
Muammar al-Gaddafi (Sirt, 7. lipnja 1942. – blizina Sirta, 20. listopada 2011.), bio je libijski političar, državnik, vojni vođa i de facto Libijski čelnik.
Novi!!: 1. rujna i Muammar al-Gaddafi · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 1. rujna i Njemačka · Vidi više »
Petar Cvirn
Petar Cvirn (Zagreb, 1. rujna 1986.) je hrvatski televizijski, filmski i kazališni glumac.
Novi!!: 1. rujna i Petar Cvirn · Vidi više »
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Novi!!: 1. rujna i Pokret nesvrstanih · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 1. rujna i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 1. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: 1. rujna i Puč · Vidi više »
Ricardo Antonio Chavira
Ricardo Antonio Chavira (San Antonio, Teksas, 1. rujna 1971.), američki glumac.
Novi!!: 1. rujna i Ricardo Antonio Chavira · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 1. rujna i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: 1. rujna i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sjeverna Osetija-Alanija
Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.
Novi!!: 1. rujna i Sjeverna Osetija-Alanija · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 1. rujna i Slatina · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 1. rujna i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednjoafrička Republika
Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more.
Novi!!: 1. rujna i Srednjoafrička Republika · Vidi više »
Starac i more
Starac i more je roman Ernesta Hemingwaya, američkog književnika 20. stoljeća.
Novi!!: 1. rujna i Starac i more · Vidi više »
Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
Svetište Predragocjene Krvi Kristove je sakralni objekt u Ludbregu u Varaždinskoj županiji nastao temeljem zavjeta Hrvatskog sabora iz 1739. godine.
Novi!!: 1. rujna i Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu · Vidi više »
Sveučilište u Ljubljani
Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.
Novi!!: 1. rujna i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »
Talačka kriza u Beslanu
Talačka kriza u Beslanu - jedan od najtežih terorističkih napada koji je pogodio Rusiju u njezinoj povijesti.
Novi!!: 1. rujna i Talačka kriza u Beslanu · Vidi više »
Teološki fakultet u Ljubljani
Zgrada fakulteta (desno) Teološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani (slov. Teološka fakulteta v Ljubljani, pokrata TEOF ili TeoF), sastavnica je Sveučilišna Ljubljani, utemeljena 1919.
Novi!!: 1. rujna i Teološki fakultet u Ljubljani · Vidi više »
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Novi!!: 1. rujna i Uzbekistan · Vidi više »
Vanna
Ivana Vrdoljak - Vanna (rođena Ranilović), (Koprivnica, 1. rujna 1970.), hrvatska pop pjevačica.
Novi!!: 1. rujna i Vanna · Vidi više »
Władysław Gomułka
Władysław Gomułka (Krosno, 6. veljače 1905. – 1. rujna 1982.), poljski komunistički vođa.
Novi!!: 1. rujna i Władysław Gomułka · Vidi više »
1159.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1159. · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1491. · Vidi više »
1557.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1557. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1588. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1601. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1638. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1648. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1673. · Vidi više »
1678.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1678. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1715. · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1723. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1739. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1804. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1814. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1870. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1873. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1885. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1888. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1905. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 1. rujna i 1914. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1919. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1923. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 1. rujna i 1927. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1933. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 1. rujna i 1942. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1961. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 1. rujna i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1. rujna i 1998. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. rujna i 2004. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. rujna i 2012. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. rujna i 2023. · Vidi više »
3 Juno
3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804. Njemački astronom Karl Ludwig Harding, koristeći skromni 2-inčni teleskop.
Novi!!: 1. rujna i 3 Juno · Vidi više »
