Brže od pregledniku!Sličnosti između 1. siječnja i 11. kolovoza
1. siječnja i 11. kolovoza imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar VI., Drugi svjetski rat, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Nizozemska, Prijestupna godina, Sjedinjene Američke Države, 1673., 1801., 1833., 1877., 1888., 1899., 1912., 1928., 1929., 1938., 1943., 1945., 1946., 1956., 1960., 1972., 1985., 2014., 2020., 2023..
Aleksandar VI.
Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.
1. siječnja i Aleksandar VI. · 11. kolovoza i Aleksandar VI. ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
1. siječnja i Drugi svjetski rat · 11. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
1. siječnja i Gregorijanski kalendar · 11. kolovoza i Gregorijanski kalendar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1. siječnja i Hrvatska · 11. kolovoza i Hrvatska ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
1. siječnja i Nizozemska · 11. kolovoza i Nizozemska ·
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
1. siječnja i Prijestupna godina · 11. kolovoza i Prijestupna godina ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1. siječnja i Sjedinjene Američke Države · 11. kolovoza i Sjedinjene Američke Države ·
1673.
Bez opisa.
1. siječnja i 1673. · 11. kolovoza i 1673. ·
1801.
Bez opisa.
1. siječnja i 1801. · 11. kolovoza i 1801. ·
1833.
Bez opisa.
1. siječnja i 1833. · 11. kolovoza i 1833. ·
1877.
Bez opisa.
1. siječnja i 1877. · 11. kolovoza i 1877. ·
1888.
Bez opisa.
1. siječnja i 1888. · 11. kolovoza i 1888. ·
1899.
Bez opisa.
1. siječnja i 1899. · 11. kolovoza i 1899. ·
1912.
Bez opisa.
1. siječnja i 1912. · 11. kolovoza i 1912. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1. siječnja i 1928. · 11. kolovoza i 1928. ·
1929.
Bez opisa.
1. siječnja i 1929. · 11. kolovoza i 1929. ·
1938.
Bez opisa.
1. siječnja i 1938. · 11. kolovoza i 1938. ·
1943.
Bez opisa.
1. siječnja i 1943. · 11. kolovoza i 1943. ·
1945.
Bez opisa.
1. siječnja i 1945. · 11. kolovoza i 1945. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1. siječnja i 1946. · 11. kolovoza i 1946. ·
1956.
Bez opisa.
1. siječnja i 1956. · 11. kolovoza i 1956. ·
1960.
Bez opisa.
1. siječnja i 1960. · 11. kolovoza i 1960. ·
1972.
Bez opisa.
1. siječnja i 1972. · 11. kolovoza i 1972. ·
1985.
Bez opisa.
1. siječnja i 1985. · 11. kolovoza i 1985. ·
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
1. siječnja i 2014. · 11. kolovoza i 2014. ·
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
1. siječnja i 2020. · 11. kolovoza i 2020. ·
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1. siječnja i 11. kolovoza imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1. siječnja i 11. kolovoza
Usporedba između 1. siječnja i 11. kolovoza
1. siječnja ima 366 odnose, a 11. kolovoza ima 90. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 5.92% = 27 / (366 + 90).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1. siječnja i 11. kolovoza. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
