Brže od pregledniku!Sličnosti između 1. siječnja i 20. prosinca
1. siječnja i 20. prosinca imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Danska, Francuska, Gregorijanski kalendar, Konfederacija Američkih Država, Prijestupna godina, Sjedinjene Američke Države, 1857., 1860., 1861., 1887., 1914., 1934., 1937., 1938., 1939., 1944., 1945., 1952., 1956., 1963., 1968., 1970., 1972., 1973., 1978., 1982., 1992., 1993., 1998., 2002., ..., 2004., 2018., 2020.. Proširite indeks (3 više) »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
1. siječnja i Danska · 20. prosinca i Danska ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
1. siječnja i Francuska · 20. prosinca i Francuska ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
1. siječnja i Gregorijanski kalendar · 20. prosinca i Gregorijanski kalendar ·
Konfederacija Američkih Država
Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.
1. siječnja i Konfederacija Američkih Država · 20. prosinca i Konfederacija Američkih Država ·
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
1. siječnja i Prijestupna godina · 20. prosinca i Prijestupna godina ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1. siječnja i Sjedinjene Američke Države · 20. prosinca i Sjedinjene Američke Države ·
1857.
Bez opisa.
1. siječnja i 1857. · 1857. i 20. prosinca ·
1860.
Bez opisa.
1. siječnja i 1860. · 1860. i 20. prosinca ·
1861.
Bez opisa.
1. siječnja i 1861. · 1861. i 20. prosinca ·
1887.
Bez opisa.
1. siječnja i 1887. · 1887. i 20. prosinca ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1. siječnja i 1914. · 1914. i 20. prosinca ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1. siječnja i 1934. · 1934. i 20. prosinca ·
1937.
Bez opisa.
1. siječnja i 1937. · 1937. i 20. prosinca ·
1938.
Bez opisa.
1. siječnja i 1938. · 1938. i 20. prosinca ·
1939.
Bez opisa.
1. siječnja i 1939. · 1939. i 20. prosinca ·
1944.
Bez opisa.
1. siječnja i 1944. · 1944. i 20. prosinca ·
1945.
Bez opisa.
1. siječnja i 1945. · 1945. i 20. prosinca ·
1952.
Bez opisa.
1. siječnja i 1952. · 1952. i 20. prosinca ·
1956.
Bez opisa.
1. siječnja i 1956. · 1956. i 20. prosinca ·
1963.
Bez opisa.
1. siječnja i 1963. · 1963. i 20. prosinca ·
1968.
Bez opisa.
1. siječnja i 1968. · 1968. i 20. prosinca ·
1970.
Bez opisa.
1. siječnja i 1970. · 1970. i 20. prosinca ·
1972.
Bez opisa.
1. siječnja i 1972. · 1972. i 20. prosinca ·
1973.
Bez opisa.
1. siječnja i 1973. · 1973. i 20. prosinca ·
1978.
Bez opisa.
1. siječnja i 1978. · 1978. i 20. prosinca ·
1982.
Bez opisa.
1. siječnja i 1982. · 1982. i 20. prosinca ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1. siječnja i 1992. · 1992. i 20. prosinca ·
1993.
Bez opisa.
1. siječnja i 1993. · 1993. i 20. prosinca ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1. siječnja i 1998. · 1998. i 20. prosinca ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
1. siječnja i 2002. · 20. prosinca i 2002. ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
1. siječnja i 2004. · 20. prosinca i 2004. ·
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
1. siječnja i 2018. · 20. prosinca i 2018. ·
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1. siječnja i 20. prosinca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1. siječnja i 20. prosinca
Usporedba između 1. siječnja i 20. prosinca
1. siječnja ima 366 odnose, a 20. prosinca ima 97. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 7.13% = 33 / (366 + 97).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1. siječnja i 20. prosinca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
