Brže od pregledniku!
150 odnosi: Abraham Maslow, Adolf Hitler, Albanija, Đuro II., kralj Grčke, Španjolski građanski rat, Španjolsko kolonijalno carstvo, Barry Sonnenfeld, Bizant, Darko Miladin, Dioklecijan, Edgar Wallace, Emilij Laszowski, Eutanazija, Ferenc Molnár, Francisco Franco, Gábor Király, GNK Dinamo Zagreb, Gregorijanski kalendar, Hermann Rorschach, Hitlerov puč, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Iran, Ireen Wüst, Istospolni brak, Ivano Balić, Ivo Lendić, Jacques Le Goff, John Forsythe, Josip Torbar, Justin I., Justinijan I. Veliki, Karlo I. Austrijski, Kid Ink, Kraljski Dalmatin, Lav XI., Léon Degrelle, Lev Davidovič Landau, London, Majorijan, Maksimijan, Marcelin, Margita Stefanović, Marvin Gaye, Max Ernst, Melko Čingrija, Michel de Ghelderode, Milan Babić (političar), Milan Kundera, ..., Miljenko Grgić, Miodrag Petrović Čkalja, Mirko Jirsak, NATO, Nizozemska, Otto von Bismarck, Papa, Prijestupna godina, Prvotravanjska šala, Ratni zločin, Rimsko Carstvo, Ruholah Homeini, Sandra Afrika, Savezna Republika Jugoslavija, Scott Joplin, Sergej Rahmanjinov, Shenzong od Sunga, Simo Häyhä, Slavko Löwy, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stanko Banić (1917. – 2004.), Turbofolk, Veljko Atanacković, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Vječni derbi, Wangari Maathai, Zapadno Rimsko Carstvo, Zdravko Kovačić, 1048., 1085., 1527., 1605., 1625., 1810., 1814., 1815., 1824., 1867., 1868., 1873., 1875., 1878., 1884., 1887., 1890., 1891., 1898., 1900., 1904., 1905., 1906., 1908., 1909., 1917., 1918., 1920., 1922., 1923., 1924., 1925., 1929., 1932., 1939., 1940., 1942., 1943., 1946., 1947., 1949., 1952., 1953., 1959., 1962., 1968., 1970., 1976., 1979., 1982., 1984., 1986., 1988., 1991., 1994., 1996., 1999., 2001., 2002., 2003., 2004., 2007., 2009., 2010., 2014., 2015., 2023., 304., 457., 527.. Proširite indeks (100 više) »
Abraham Maslow
Abraham Harold Maslow (New York, 1. travnja 1908. – 8. lipnja 1970.), američki psiholog, teoretičar pokreta za ljudske potencijale.
Novi!!: 1. travnja i Abraham Maslow · Vidi više »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: 1. travnja i Adolf Hitler · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: 1. travnja i Albanija · Vidi više »
Đuro II., kralj Grčke
Đuro II. ili Juraj II. (grč. Γεώργιος Βʹ, Geórgios Βʹ) (Tatoi, kraj Atene, 20. srpnja 1890. – Atena, 1. travnja 1947.), grčki kralj od 1922. do 1924. i od 1935. do 1947. godine te danski kraljević po pradjedu, danskom kralju Kristijanu IX. (1863. – 1906.). Bio je najstariji sin kralja Konstantina I. iz danske dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburg.
Novi!!: 1. travnja i Đuro II., kralj Grčke · Vidi više »
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Novi!!: 1. travnja i Španjolski građanski rat · Vidi više »
Španjolsko kolonijalno carstvo
rojigualdom'' (1785.). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu. Španjolsko kolonijalno carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, ali i jedno od najvećih.
Novi!!: 1. travnja i Španjolsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Barry Sonnenfeld
Barry Sonnenfeld je američki filmski producent, redatelj i snimatelj rođen 1. travnja 1953. u New Yorku, gdje je 1978. završio filmsku školu tamošnjeg sveučilišta.
Novi!!: 1. travnja i Barry Sonnenfeld · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: 1. travnja i Bizant · Vidi više »
Darko Miladin
Darko Miladin (Dubrovnik, 1. travnja 1979.), hrvatski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 1. travnja i Darko Miladin · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: 1. travnja i Dioklecijan · Vidi više »
Edgar Wallace
Edgar Wallace Richard Horatio Edgar Wallace (London?, 1. travnja 1875. – Hollywood, 10. veljače 1932.) je britanski pisac krimi knjiga.
Novi!!: 1. travnja i Edgar Wallace · Vidi više »
Emilij Laszowski
Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.), bio je hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.
Novi!!: 1. travnja i Emilij Laszowski · Vidi više »
Eutanazija
Eutanazija je čin s ciljem uzrokovanja smrti, kako bi se uklonila svaka bol.
Novi!!: 1. travnja i Eutanazija · Vidi više »
Ferenc Molnár
Ferenc Molnár (veljača 1941.) Ferenc Molnár (Budimpešta, 12. siječnja 1878. – New York, 1. travnja 1952.) je bio jedan od najvećih mađarskih dramatičara i pisaca XX. stoljeća.
Novi!!: 1. travnja i Ferenc Molnár · Vidi više »
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Novi!!: 1. travnja i Francisco Franco · Vidi više »
Gábor Király
Gábor Ferenc Király (Sambotel, 1. travnja 1976.) mađarski je umirovljeni nogometaš koji je zadnje igrao za mađarski nogometni klub Szombathelyi Haladás.
Novi!!: 1. travnja i Gábor Király · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: 1. travnja i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1. travnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hermann Rorschach
Herman Rorschach (Zürich, 8. studenog 1884. – Herisau, 1. lipnja 1922.) bio je švicarski psihijatar i psiohoanalitičar, najpoznatiji po razvoju projektivnog testa poznatijeg kao Rorschachov test mrlja.
Novi!!: 1. travnja i Hermann Rorschach · Vidi više »
Hitlerov puč
Hitlerov puč (ili Münchenski puč), naziv je za događaj koji se dogodio 8. i 9. studenoga 1923. godine.
Novi!!: 1. travnja i Hitlerov puč · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: 1. travnja i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1. travnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.
Novi!!: 1. travnja i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 1. travnja i Iran · Vidi više »
Ireen Wüst
Ireen Wist (Gorle, 1. travnja 1986.) najuspešnija je nizozemska brzoklizačica i olimpijka te je pobjednica na 5 uzastopnih Olimpijskih igara.
Novi!!: 1. travnja i Ireen Wüst · Vidi više »
Istospolni brak
Istospolni brak, zvan i gay brak, brak je između dviju osoba istog spola, bilo kao civilna ili religijska svečanost.
Novi!!: 1. travnja i Istospolni brak · Vidi više »
Ivano Balić
Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.
Novi!!: 1. travnja i Ivano Balić · Vidi više »
Ivo Lendić
Ivo Lendić (Janjina, 4. lipnja 1908. – Iguazu, 1. travnja 1982.), bio je hrvatski emigrantski novinar, kršćanski intelektualac, hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: 1. travnja i Ivo Lendić · Vidi više »
Jacques Le Goff
Jacques Le Goff (Toulon, 1. siječnja 1924. – Pariz, 1. travnja 2014.), francuski povjesničar i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Novi!!: 1. travnja i Jacques Le Goff · Vidi više »
John Forsythe
John Forsythe (29. siječnja 1918. - 1. travnja 2010.) je bio američki glumac.
Novi!!: 1. travnja i John Forsythe · Vidi više »
Josip Torbar
Dr.
Novi!!: 1. travnja i Josip Torbar · Vidi više »
Justin I.
Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. – ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.
Novi!!: 1. travnja i Justin I. · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: 1. travnja i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Novi!!: 1. travnja i Karlo I. Austrijski · Vidi više »
Kid Ink
Brian Todd Collins (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 1. travnja 1986.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu Kid Ink (ponekad stilizirano KiD iNk, te ranije poznat kao Rockstar) je američki reper, pjevač, tekstopisac i glazbeni producent.
Novi!!: 1. travnja i Kid Ink · Vidi više »
Kraljski Dalmatin
Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku (12. srpnja 1806. – 1. travnja 1810.).
Novi!!: 1. travnja i Kraljski Dalmatin · Vidi više »
Lav XI.
Lav XI., lat. Leo PP.
Novi!!: 1. travnja i Lav XI. · Vidi više »
Léon Degrelle
Léon Joseph Marie Degrelle (Bouillon, 15. lipnja 1906. – Málaga, 1. travnja 1994.), belgijski odvjetnik i fašistički političar, vođa reksističkog pokreta, osnivač Parti Rexiste, časnik Waffen-SS-a.
Novi!!: 1. travnja i Léon Degrelle · Vidi više »
Lev Davidovič Landau
Lev Davidovič Landau (Baku, 22. siječnja 1908. – Moskva, 1. travnja 1968.), ruski fizičar.
Novi!!: 1. travnja i Lev Davidovič Landau · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 1. travnja i London · Vidi više »
Majorijan
As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.
Novi!!: 1. travnja i Majorijan · Vidi više »
Maksimijan
Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.
Novi!!: 1. travnja i Maksimijan · Vidi više »
Marcelin
Marcelin, papa od 30. lipnja 296. do 1. travnja 304.
Novi!!: 1. travnja i Marcelin · Vidi više »
Margita Stefanović
Margita Magi Stefanović (Beograd, 1. travnja 1959. – Beograd, 18. rujna 2002.), bila je srbijanska glazbenica, najpoznatija kao klavijaturistica beogradskog rock sastava Ekatarina Velika (EKV).
Novi!!: 1. travnja i Margita Stefanović · Vidi više »
Marvin Gaye
Marvin Gaye (rođen Marvin Pentz Gay, Jr.) (2. travnja 1939. – 1. travnja 1984.), američki je pjevač, tekstopisac, skladatelj, multi-instrumentalist i glazbeni producent, koji je svjetsku slavu stekao kao izvođač u diskografskoj kući "Motown" u vremenu 1960-ih i 1970-ih. Glazbena karijera u "Motownu" počela mu je 1961., gdje Gaye ubrzo nakon dolaska postaje glavni muški izvođač i objavljuje mnogobrojne hitove u vremenu 1960-ih, a neki od njih su, "Stubborn Kind of Fellow", "How Sweet It Is (To Be Loved By You)", "I Heard It Through the Grapevine", kao i nekoliko duet hitova s Tammi Terrell koji uključuju "Ain't No Mountain High Enough" i "You're All I Need to Get By". Gaye se isticao kao vrlo borbena osoba u stvaranju glazbenih hitova, ali i stvaralački ograničen dok je snimao za "Motown", kao izvođač, tekstopisac, skladatelj i producent snimanja, bio je najčešće odvojen i čuvan u kampovima.Garofalo, str. 261-262 1971. objavljuje vrlo uspješan album What's Going On, kao i sljedeće koji obuhvaćaju naslove Trouble Man i Let's Get It On s kojima zaokružuje svoju ranu karijeru kao glazbenik u "Motownu". Marvin Gaye u to vrijeme uz Steviea Wondera i Luthera Vandrossa bio je jedan od najtalentiranijih i najutjecajnijih glazbenika s etiketom "Motown". U vremenu 1970-ih objavljuje i nekoliko hit singlova, "Let's Get It On", "Got to Give It Up" i početkom 1980-ih, "Sexual Healing". U skorom vremenu 1984. Gaye umire od ruku svoga oca svećenika Rev. Marvin Pentz Gay, Sr. Bio je jedan od najutjecajnijih soul glazbenika u tom vremenu, skoroman doprinos na skladbi "After the Dance" i producent na erotskom albumu u skladbama "Since I Had You" i "Soon I'll Be Loving You Again".
Novi!!: 1. travnja i Marvin Gaye · Vidi više »
Max Ernst
Max Ernst (Brühl kraj Kölna, 2. travnja 1891. – Pariz, 1. travnja 1976.) bio je njemački kipar i slikar; suosnivač dadaizma i nadrealizma.
Novi!!: 1. travnja i Max Ernst · Vidi više »
Melko Čingrija
Melko Čingrija (Dubrovnik, 1. travnja 1873. – Dubrovnik, 8. prosinca 1949.), hrvatski političar, sin poznatog političara i dugogodišnjega dubrovačkog gradonačelnika Pera Čingrije.
Novi!!: 1. travnja i Melko Čingrija · Vidi više »
Michel de Ghelderode
mini Michel de Ghelderode (Ixelles, 3. travnja 1898. – Bruxelles, 1. travnja 1962.), belgijski književnik.
Novi!!: 1. travnja i Michel de Ghelderode · Vidi više »
Milan Babić (političar)
Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: 1. travnja i Milan Babić (političar) · Vidi više »
Milan Kundera
Milan Kundera (Brno, 1. travnja 1929. – Pariz, 11. srpnja 2023.) bio je češko-francuski književnik.
Novi!!: 1. travnja i Milan Kundera · Vidi više »
Miljenko Grgić
Miljenko Grgić (Desne, općina Kula Norinska, 1. travnja 1923. - 13. prosinca 2023.) bio je hrvatsko-američki vinar, osnivač i suvlasnik vinarije „Grgich Hills Cellar” (2006. godine preimenovana u „Grgich Hills Estate”) u Kaliforniji u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: 1. travnja i Miljenko Grgić · Vidi više »
Miodrag Petrović Čkalja
Miodrag Petrović Čkalja (Kruševac, 1. travnja 1924. – Beograd, 20. listopada 2003.) bio je srbijanski glumac, jedan od najvećih komičara bivše Jugoslavije.
Novi!!: 1. travnja i Miodrag Petrović Čkalja · Vidi više »
Mirko Jirsak
Mirko Jirsak (Slatina, 3. studenog 1909. – 1. travnja 1999.) hrvatski pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, publicist.
Novi!!: 1. travnja i Mirko Jirsak · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: 1. travnja i NATO · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: 1. travnja i Nizozemska · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: 1. travnja i Otto von Bismarck · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 1. travnja i Papa · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 1. travnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvotravanjska šala
Ilustracija prvotravanjske šale iz 1914. Prvotravanjska šala označava običaj kada osobe 1. travnja jedni drugima smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju krivotvorene ili lažne novosti, priče ili informacije.
Novi!!: 1. travnja i Prvotravanjska šala · Vidi više »
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Novi!!: 1. travnja i Ratni zločin · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: 1. travnja i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
Novi!!: 1. travnja i Ruholah Homeini · Vidi više »
Sandra Afrika
Sandra Prodanović, (Beograd, 1. travnja 1988.), poznatija pod umjetničkim imenom Sandra Afrika, srpska je turbo-folk pjevačica.
Novi!!: 1. travnja i Sandra Afrika · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: 1. travnja i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Scott Joplin
Scott Joplin (Teksas, oko lipnja 1867. – New York, 1. travnja 1917.) je bio amerčki skladatelj.
Novi!!: 1. travnja i Scott Joplin · Vidi više »
Sergej Rahmanjinov
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.
Novi!!: 1. travnja i Sergej Rahmanjinov · Vidi više »
Shenzong od Sunga
right Car Shenzong od Sunga (25. svibnja 1048. – 1. travnja 1085.) bio je car Kine.
Novi!!: 1. travnja i Shenzong od Sunga · Vidi više »
Simo Häyhä
Simo Häyhä (Rautjärvi, 17. prosinca 1905. – Hamina, 1. travnja 2002.), finski vojnik poznatiji kao "Bijela smrt" (ruski: Белая смерть, Bjelaja Smjert'; finski: Valkoinen Kuolema; švedski: Vita Döden).
Novi!!: 1. travnja i Simo Häyhä · Vidi više »
Slavko Löwy
Slavko Löwy (Koprivnica, 7. kolovoza 1904. – Zagreb, 1. travnja 1996.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: 1. travnja i Slavko Löwy · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: 1. travnja i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 1. travnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stanko Banić (1917. – 2004.)
Stanko Banić (Gračani, Zagreb, 1. travnja 1917. – Bjelovar, 4. lipnja 2004.) - hrvatski katolički svećenik, franjevac i pjesnik.
Novi!!: 1. travnja i Stanko Banić (1917. – 2004.) · Vidi više »
Turbofolk
Turbofolk je glazbeni stil nastao u Srbiji u ranim 1990-ima.
Novi!!: 1. travnja i Turbofolk · Vidi više »
Veljko Atanacković
Prof.
Novi!!: 1. travnja i Veljko Atanacković · Vidi više »
Vice Buljan
'''Vice Buljan''' Vice Buljan (Sinj, 1905. – 1978.) hrvatski političar.
Novi!!: 1. travnja i Vice Buljan · Vidi više »
Vicko Krstulović
Vicko Krstulović (Split, 27. travnja 1905. – Split, 28. rujna 1988.) bio je hrvatski komunistički revolucionar, partizanski zapovjednik i predsjednik Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske od veljače 1952. do veljače 1953. godine.
Novi!!: 1. travnja i Vicko Krstulović · Vidi više »
Vječni derbi
Vječni derbi naziv je za nogometne utakmice između dva velika hrvatska rivala, splitskoga Hajduka i zagrebačkoga Dinama.
Novi!!: 1. travnja i Vječni derbi · Vidi više »
Wangari Maathai
Wangari Maathai Wangari Maathai i Barack Obama 2006. godine u Nairobiju Wangari Maathai (Ihithe, Kenija, 1. travnja 1940. – Nairobi, 25. rujna 2011.) bila je kenijska aktivistica, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. godine.
Novi!!: 1. travnja i Wangari Maathai · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: 1. travnja i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zdravko Kovačić
Zdravko Ćiro Kovačić (Šibenik, 5. srpnja 1925. – 1. travnja 2015.), Antonija Pavlić: Preminuo ponajbolji vaterpolski vratar svijeta i drugi najstariji hrvatski olimpijski odličnik, 1.
Novi!!: 1. travnja i Zdravko Kovačić · Vidi više »
1048.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1048. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1085. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1527. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1605. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1625. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1810. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1815. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1824. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1868. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1875. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1887. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1891. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 1. travnja i 1900. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1909. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1925. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1929. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1932. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 1. travnja i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 1. travnja i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 1. travnja i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1953. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1959. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 1. travnja i 1962. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1979. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1. travnja i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1. travnja i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 1. travnja i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 1. travnja i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. travnja i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1. travnja i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. travnja i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 1. travnja i 2010. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. travnja i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 1. travnja i 2015. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. travnja i 2023. · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 304. · Vidi više »
457.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 457. · Vidi više »
527.
Bez opisa.
Novi!!: 1. travnja i 527. · Vidi više »
