Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

1. veljače i 2009.

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1. veljače i 2009.

1. veljače vs. 2009.

1. 2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Sličnosti između 1. veljače i 2009.

1. veljače i 2009. imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Europska unija, Glavni grad, Gregorijanski kalendar, Heteroseksualnost, Homoseksualnost, Hrvatska, Island, Italija, Jóhanna Sigurðardóttir, Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi, Kiril I., Kosovo, Moskva, NASA, Norveška, Novi vijek, Patrijarh moskovski i sve Rusije, Povijest Islanda, Predsjednik vlade, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeni narodi, Vanja Drach, 1908., 1923., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., ..., 1935., 1937., 1938., 1939., 1942., 1946., 1957., 1958., 1968., 2002., 2008.. Proširite indeks (11 više) »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

1. veljače i Europska unija · 2009. i Europska unija · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

1. veljače i Glavni grad · 2009. i Glavni grad · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

1. veljače i Gregorijanski kalendar · 2009. i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Heteroseksualnost

Inačica simbola heteroseksualnosti Heteroseksualnost je fizička, seksualna, emocionalna i duhovna privlačnost prema osobama suprotnog spola (muško i žensko).

1. veljače i Heteroseksualnost · 2009. i Heteroseksualnost · Vidi više »

Homoseksualnost

Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.

1. veljače i Homoseksualnost · 2009. i Homoseksualnost · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

1. veljače i Hrvatska · 2009. i Hrvatska · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

1. veljače i Island · 2009. i Island · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

1. veljače i Italija · 2009. i Italija · Vidi više »

Jóhanna Sigurðardóttir

Jóhanna Sigurðardóttir (Reykjavík, 4. listopada 1942.) je islandska političarka i bivša premijerka Republike Island.

1. veljače i Jóhanna Sigurðardóttir · 2009. i Jóhanna Sigurðardóttir · Vidi više »

Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi

Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi Katedrala Krista Spasitelja ili Katedralni saborni hram Krista Spasitelja (posvećen Kristovom rođenju) katedrala je Ruske pravoslavne Crkve, nedaleko od Moskovskog kremlja, na lijevoj obali rijeke Moskve.

1. veljače i Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi · 2009. i Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi · Vidi više »

Kiril I.

Kiril I. 2011. Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril I. (svjetovno Vladimir Mihajlovič Gundjajev; Sankt-Peterburg, Rusija, 20. studenoga 1946.) je vrhovni predsjedatelj Ruske pravoslavne crkve.

1. veljače i Kiril I. · 2009. i Kiril I. · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

1. veljače i Kosovo · 2009. i Kosovo · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

1. veljače i Moskva · 2009. i Moskva · Vidi više »

NASA

Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.

1. veljače i NASA · 2009. i NASA · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

1. veljače i Norveška · 2009. i Norveška · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

1. veljače i Novi vijek · 2009. i Novi vijek · Vidi više »

Patrijarh moskovski i sve Rusije

Patrijarh moskovski Kiril, 16. ruski patrijarh Patrijarh moskovski i sve Rusije je vrhovni predstojatelj Ruske pravoslavne crkve.

1. veljače i Patrijarh moskovski i sve Rusije · 2009. i Patrijarh moskovski i sve Rusije · Vidi više »

Povijest Islanda

Olaus Magnus, Island na mapi ''Carta Marina'' iz 1539. god., detalj, 1,70 x 1,25 cm, Carolina Rediviva, Švedska. Povijest Islanda traje s dolaskom prvih doseljenika na Island u 7. stoljeću do danas.

1. veljače i Povijest Islanda · 2009. i Povijest Islanda · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

1. veljače i Predsjednik vlade · 2009. i Predsjednik vlade · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

1. veljače i Rusija · 2009. i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

1. veljače i Sjedinjene Američke Države · 2009. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

1. veljače i Ujedinjeni narodi · 2009. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Vanja Drach

Vanja Drach (Bošnjaci, 1. veljače 1932. – Zagreb, 6. rujna 2009.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

1. veljače i Vanja Drach · 2009. i Vanja Drach · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

1. veljače i 1908. · 1908. i 2009. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

1. veljače i 1923. · 1923. i 2009. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

1. veljače i 1928. · 1928. i 2009. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1. veljače i 1929. · 1929. i 2009. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

1. veljače i 1930. · 1930. i 2009. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

1. veljače i 1931. · 1931. i 2009. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

1. veljače i 1932. · 1932. i 2009. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

1. veljače i 1935. · 1935. i 2009. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

1. veljače i 1937. · 1937. i 2009. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

1. veljače i 1938. · 1938. i 2009. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1. veljače i 1939. · 1939. i 2009. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

1. veljače i 1942. · 1942. i 2009. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1. veljače i 1946. · 1946. i 2009. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

1. veljače i 1957. · 1957. i 2009. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1. veljače i 1958. · 1958. i 2009. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

1. veljače i 1968. · 1968. i 2009. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

1. veljače i 2002. · 2002. i 2009. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

1. veljače i 2008. · 2008. i 2009. · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 1. veljače i 2009.

1. veljače ima 182 odnose, a 2009. ima 483. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 6.17% = 41 / (182 + 483).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 1. veljače i 2009.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: