Brže od pregledniku!
114 odnosi: Alexander Hamilton, Alfred Dreyfus, Amedeo Modigliani, Antun Šoljan, Benjamin Britten, Benny Carter, Biblija, Bruno Schulz, Bruxelles, Charles Rolls, Claude Bernard (fiziolog), Dan državnosti, Darko Glavan, Dušan Kovačević, Emil Hegle Svendsen, Erazmo Roterdamski, Eric Carr, Europska unija, Eurozona, Film, Glumac, Goran Hadžić, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Ivan Goran Kovačić, Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn), Izraelsko-libanonski rat 2006., Jagoda Antunac, Josiah Wedgwood, Kazalište, Kazalište u 1938., Kazalište u 1987., Kiribati, Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva, Kraljski Dalmatin, Ljudmila Pavličenko, M/T Ante Banina, Malala Yousafzai, Martin Schirdewan, Nasilje nad Lukrecijom, Ostroška Biblija, Pablo Neruda, Petar Chanel, Prijestupna godina, Rajnska konfederacija, Richard Cromwell, Slavenski jezici, Stefan George, Sveti Toma i Princip, Sveto Rimsko Carstvo, ..., Televizija, The Rolling Stones, Tomáš Baťa, Treći križarski rat, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vinko Nikolić, Zadar, 1015., 1039., 1069., 1191., 1465., 1536., 1580., 1626., 1712., 1730., 1755., 1757., 1795., 1803., 1804., 1806., 1813., 1841., 1859., 1868., 1876., 1877., 1878., 1884., 1892., 1904., 1907., 1910., 1912., 1913., 1916., 1920., 1932., 1933., 1935., 1942., 1943., 1946., 1948., 1950., 1951., 1958., 1962., 1973., 1974., 1975., 1979., 1981., 1985., 1993., 1997., 2003., 2006., 2009., 2016., 2020., 2022.. Proširite indeks (64 više) »
Alexander Hamilton
Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.
Novi!!: 12. srpnja i Alexander Hamilton · Vidi više »
Alfred Dreyfus
'''Alfred Dreyfus''' Alfred Dreyfus, (9. listopada 1859. – 12. srpnja 1935.), francuski časnik židovskog porijekla.
Novi!!: 12. srpnja i Alfred Dreyfus · Vidi više »
Amedeo Modigliani
Amedeo Clemente Modigliani (Livorno, Italija, 12. srpnja 1884. - Pariz, 24. siječnja 1920.), talijanski slikar židovskog porijekla.
Novi!!: 12. srpnja i Amedeo Modigliani · Vidi više »
Antun Šoljan
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.
Novi!!: 12. srpnja i Antun Šoljan · Vidi više »
Benjamin Britten
Edward Benjamin Britten, baron Britten od Aldeburgha (Lowestoft, 22. studenog 1913. – Aldeburgh, 4. prosinca 1976.), britanski skladatelj i pijanist.
Novi!!: 12. srpnja i Benjamin Britten · Vidi više »
Benny Carter
Bennett Lester Carter (Harlem, New York, 8. kolovoza 1907. – Los Angeles, Kalifornija, 12. srpnja 2003.), američki jazz saksofonist, klarinetist, trubač, skladatelj, glazbeni aranžer i vođa sastava.
Novi!!: 12. srpnja i Benny Carter · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: 12. srpnja i Biblija · Vidi više »
Bruno Schulz
Bruno Schulz (Drohobyč, Ukrajina, 12. srpnja 1892. – Drohobycz, 19. studenog 1942.), poljski pisac i profesor crtanja.
Novi!!: 12. srpnja i Bruno Schulz · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: 12. srpnja i Bruxelles · Vidi više »
Charles Rolls
Charles Stewart Rolls (27. kolovoza 1877. – 12. srpnja 1910.), pionir automobilizma i zrakoplovstva.
Novi!!: 12. srpnja i Charles Rolls · Vidi više »
Claude Bernard (fiziolog)
Claude Bernard Claude Bernard (Saint-Julien, 12. srpnja 1813. – Pariz, 10. veljače, 1878.), francuski fiziolog.
Novi!!: 12. srpnja i Claude Bernard (fiziolog) · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 12. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »
Darko Glavan
Darko Glavan (Rijeka, 29. lipnja 1951. – Varaždin, 12. srpnja 2009.) je hrvatski povjesničar umjetnosti i glazbeni kritičar.
Novi!!: 12. srpnja i Darko Glavan · Vidi više »
Dušan Kovačević
Dušan Kovačević Dušan Kovačević (Mrđenovac pored Šapca, 12. srpnja 1948.) srpski je dramski pisac i scenarist.
Novi!!: 12. srpnja i Dušan Kovačević · Vidi više »
Emil Hegle Svendsen
Emil Hegle Svendsen (Trondheim, 12. srpnja 1985.) je norveški biatlonac, četvorostruki olimpijski pobjednik.
Novi!!: 12. srpnja i Emil Hegle Svendsen · Vidi više »
Erazmo Roterdamski
'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.
Novi!!: 12. srpnja i Erazmo Roterdamski · Vidi više »
Eric Carr
Paul Charles Caravello (12. srpnja 1950. – 24. studenog 1991.), poznatiji kao Eric Carr, je bio američki glazbenik, najpoznatiji kao bubnjar za rock grupu Kiss.
Novi!!: 12. srpnja i Eric Carr · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 12. srpnja i Europska unija · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: 12. srpnja i Eurozona · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: 12. srpnja i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: 12. srpnja i Glumac · Vidi više »
Goran Hadžić
Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: 12. srpnja i Goran Hadžić · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 12. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 12. srpnja i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Novi!!: 12. srpnja i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »
Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn)
Ivan Komnen (grčki Ἰωάννης Κομνηνός, Iōannēs Komnēnos; o. 1015. – 12. srpnja 1067.) bio je bizantski plemić, kouropalatēs, domestikos tōn scholōn i vojni zapovjednik; sin patrikiosa Manuela Erotika Komnena (Μανουήλ Ἐρωτικός Κομνηνός) i njegove supruge nepoznata imena te mlađi brat cara Izaka I. Komnena, koji je vladao vrlo kratko.
Novi!!: 12. srpnja i Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn) · Vidi više »
Izraelsko-libanonski rat 2006.
Izraelsko-libanonski rat 2006. (arapski حرب تموز, Ḥarb Tammūz; hebrejski מלחמת לבנון השנייה, Milhemet Levanon HaShniya) znan i kao „Libanonski rat 2006.“, „Srpanjski rat“ i "Drugi libanonski rat" je serija vojnih intervencija u Libanonu i sjevernom Izraelu koja je eskalirala nakon što je paravojna postrojba Hezbollaha 12. srpnja 2006. na izraelsko-libanonskoj granici otela dva izraelska vojnika.
Novi!!: 12. srpnja i Izraelsko-libanonski rat 2006. · Vidi više »
Jagoda Antunac
Jagoda Antunac (Šibenik, 12. srpnja 1938. - Zagreb, 16. svibnja 1987.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 12. srpnja i Jagoda Antunac · Vidi više »
Josiah Wedgwood
Josiah Wedgwood Josiah Wedgwood (Burslem, Staffordshire, 12. srpnja 1730. – Etruria, Engleska, 3. siječnja 1795.) bio je engleski poduzetnik.
Novi!!: 12. srpnja i Josiah Wedgwood · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: 12. srpnja i Kazalište · Vidi više »
Kazalište u 1938.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i Kazalište u 1938. · Vidi više »
Kazalište u 1987.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i Kazalište u 1987. · Vidi više »
Kiribati
Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana.
Novi!!: 12. srpnja i Kiribati · Vidi više »
Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva
Konrad II. Konrad II. (Speyer, 12. srpnja 990. – Utrecht, 4. lipnja 1039.) bio je rimsko-njemački kralj od 1024. do 1039., od 1026. kralj Italije, rimsko-njemački car od 1027., od 1033. kralj Burgundije.
Novi!!: 12. srpnja i Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Kraljski Dalmatin
Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku (12. srpnja 1806. – 1. travnja 1810.).
Novi!!: 12. srpnja i Kraljski Dalmatin · Vidi više »
Ljudmila Pavličenko
Ljudmila Mihajlovna Pavličenko, rođena Belova (Bila Cerkva, 12. srpnja 1916. – Moskva, 10. listopada 1974.), bila je pripadnica Crvene armije tijekom Drugog svjetskog rata i najuspješnija sovjetska snajperistica.
Novi!!: 12. srpnja i Ljudmila Pavličenko · Vidi više »
M/T Ante Banina
M/T Ante Banina je bivši hrvatski tanker za prijevoz sirove nafte i tekućih tereta.
Novi!!: 12. srpnja i M/T Ante Banina · Vidi više »
Malala Yousafzai
Malala Yousafzai (Mingora, 12. srpnja 1997.) je pakistanska učenica i aktivistica za prava djece te najmlađa osoba dobitnica Nobelove nagrade: Nobelovu nagradu za mir dobila je 2014.
Novi!!: 12. srpnja i Malala Yousafzai · Vidi više »
Martin Schirdewan
Martin Schirdewan (Istočni Berlin - 12. srpnja 1975.) njemački je novinar, političar i zastupnik u Europskom parlamentu od 8. studenoga 2017. Preuzeo je mjesto eurozastupnika nakon ostavke Fabija De Masija.
Novi!!: 12. srpnja i Martin Schirdewan · Vidi više »
Nasilje nad Lukrecijom
Nasilje nad Lukrecijom (engl. The Rape of Lucretia, op. 37) naziv je komorne opere u dva čina engleskog skladatelja Benjamina Brittena.
Novi!!: 12. srpnja i Nasilje nad Lukrecijom · Vidi više »
Ostroška Biblija
Ostroška Biblija (1581.) Ostroška Biblija (ukr. Острозька Біблія, eng. Ostrog Bible); je prvo cjelovito izdanje Biblije napisano na crkvenoslavenskom jeziku 1580.
Novi!!: 12. srpnja i Ostroška Biblija · Vidi više »
Pablo Neruda
Pablo Neruda (Parral, 12. srpnja 1904. – Santiago de Chile, 23. rujna 1973.), čileanski je pjesnik i diplomat, pravim imenom Ricardo Eliécer Neftalí Reyes Basoalto.
Novi!!: 12. srpnja i Pablo Neruda · Vidi više »
Petar Chanel
Sveti Petar Chanel (Cuet, Francuska, 12. srpnja 1803. – otok Futuna, Wallis i Futuna, Oceanija, 28. travnja 1841.) francuski svećenik, mučenik i svetac.
Novi!!: 12. srpnja i Petar Chanel · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 12. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Rajnska konfederacija
Rajnska konfederacija ili Rajnski savez (njem. Rheinbund, fra. États confédérés du Rhin) bila je tvorevina njemačkih marionetskih država Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: 12. srpnja i Rajnska konfederacija · Vidi više »
Richard Cromwell
Richard Cromwell Richard Cromwell (Huntingdon, 4. listopada 1626. — Cheshunt, 12. srpnja 1712.), drugi lord zaštitnik Commenwealtha Engleske, Škotske i Irske.
Novi!!: 12. srpnja i Richard Cromwell · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: 12. srpnja i Slavenski jezici · Vidi više »
Stefan George
Stefan George, 1910. Stefan George (Büdesheim kraj Bingena, 12. srpnja 1868. – Minusio kraj Locarna, 4. prosinca 1933.), njemački književnik.
Novi!!: 12. srpnja i Stefan George · Vidi više »
Sveti Toma i Princip
Sveti Toma i Princip (službeno Sveti Toma i Prinsipe), mala je država koja se sastoji od dva otoka (Svetoga Tome i Principa) u Gvinejskom zaljevu nedaleko afričkoj obali.
Novi!!: 12. srpnja i Sveti Toma i Princip · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: 12. srpnja i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: 12. srpnja i Televizija · Vidi više »
The Rolling Stones
The Rolling Stones je britanska rock grupa osnovana u travnju 1962. godine.
Novi!!: 12. srpnja i The Rolling Stones · Vidi više »
Tomáš Baťa
Tomáš Baťa (Zlín, 3. travnja 1876. – Otrokovice, 12. srpnja 1932.) bio je osnivač poduzeća za proizvodnju obuće Bata i jedan od najvećih poduzetnika svoga vremena.
Novi!!: 12. srpnja i Tomáš Baťa · Vidi više »
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
Novi!!: 12. srpnja i Treći križarski rat · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 12. srpnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Novi!!: 12. srpnja i Vinko Nikolić · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 12. srpnja i Zadar · Vidi više »
1015.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1015. · Vidi više »
1039.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1039. · Vidi više »
1069.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1069. · Vidi više »
1191.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1191. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1465. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1536. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1580. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1626. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1712. · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1730. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1755. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1757. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1795. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1803. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1806. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1813. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1841. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1859. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1868. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1884. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1892. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1913. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1916. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1920. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1933. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1935. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 12. srpnja i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 12. srpnja i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1951. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1958. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 12. srpnja i 1962. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 12. srpnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1985. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 12. srpnja i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 12. srpnja i 1997. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 12. srpnja i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 12. srpnja i 2006. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 12. srpnja i 2009. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 12. srpnja i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 12. srpnja i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 12. srpnja i 2022. · Vidi više »
