Brže od pregledniku!
103 odnosi: Alfons od Portugala, Andrea Šimara, Arnold Schönberg, Đuro Brodarac, Bakar (grad), Berlinski kongres, Bizant, Bonaventura Ćuk, Charles Bachman, Crna Gora, Dan državnosti, Električna energija, Engleski građanski rat, Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva, Gaj Julije Cezar, Gregorijanski kalendar, Harrison Ford, Henrik II. Sveti, Informatičar, Ivana Boban, Jakob Ukmar, Jean-Paul Marat, Joel Brand, John Dee, Josip Eugen Tomić, Juraj Neidhardt, Karlovac, Klement X., Live Aid, London, Lorin Maazel, Mate Ujević, Mihajlo I., ruski car, Mirko Marjanović, Nathan Bedford Forrest, New York (razdvojba), Osmansko Carstvo, Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Oton II., Pedro Juan Caballero, Pero Čingrija, Philadelphia, Prijestupna godina, Rumunjska, Samuel David Aleksander, Saraceni, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Svetište Majke Božje Bistričke, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930., ..., Urugvaj, Wilhelm Emmanuel Freiherr von Ketteler, 100. pr. Kr., 1024., 1475., 1491., 1527., 1579., 1590., 1596., 1607., 1608., 1643., 1645., 1657., 1743., 1770., 1786., 1793., 1811., 1821., 1837., 1843., 1862., 1874., 1877., 1878., 1901., 1906., 1907., 1921., 1924., 1930., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1951., 1964., 1967., 1971., 1977., 1979., 1985., 1997., 2011., 2014., 2017., 44. pr. Kr., 973., 978., 982.. Proširite indeks (53 više) »
Alfons od Portugala
Alfons od Portugala ili Alfons V. (18. svibnja 1475. – 13. srpnja 1491.) je bio portugalski kraljević.
Novi!!: 13. srpnja i Alfons od Portugala · Vidi više »
Andrea Šimara
Andrea Šimara (Zagreb, 13. srpnja 1997.), hrvatska rukometašica članica rukometnog kluba Podravka Vegeta.
Novi!!: 13. srpnja i Andrea Šimara · Vidi više »
Arnold Schönberg
Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.
Novi!!: 13. srpnja i Arnold Schönberg · Vidi više »
Đuro Brodarac
Đuro Brodarac (Hrvatsko Selo kod Topuskog, 1. siječnja 1944. – Osijek, 13. srpnja 2011.) hrvatski političar, general HV-a u pričuvi, saborski zastupnik, župan i načelnik PU sisačko-moslavačke.
Novi!!: 13. srpnja i Đuro Brodarac · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: 13. srpnja i Bakar (grad) · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: 13. srpnja i Berlinski kongres · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: 13. srpnja i Bizant · Vidi više »
Bonaventura Ćuk
O.
Novi!!: 13. srpnja i Bonaventura Ćuk · Vidi više »
Charles Bachman
Charles William Bachman (SAD, 11. prosinca 1924. -, 13. srpnja 2017.) bio je američki informatičar koji je 1973. godine dobio Turingovu nagradu za svoje doprinose razvoju baza podataka.
Novi!!: 13. srpnja i Charles Bachman · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 13. srpnja i Crna Gora · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 13. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: 13. srpnja i Električna energija · Vidi više »
Engleski građanski rat
'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.
Novi!!: 13. srpnja i Engleski građanski rat · Vidi više »
Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand III. Ferdinand III. (Graz, 13. srpnja 1608. – Beč, 2. travnja 1657.), rimsko-njemački car (1637. – 1657.), ugarsko-hrvatski (1625. – 1647., no u Hrvatskoj do 1657.) i češki kralj (1627. – 1646.). Bio je kao Ferdinand IV. i austrijski nadvojvoda.
Novi!!: 13. srpnja i Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: 13. srpnja i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 13. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Harrison Ford
Harrison Ford (Chicago, 13. srpnja 1942.), američki filmski glumac.
Novi!!: 13. srpnja i Harrison Ford · Vidi više »
Henrik II. Sveti
Krunidba Henrika II. - minijatura iz careva sakramentara Henrik II.
Novi!!: 13. srpnja i Henrik II. Sveti · Vidi više »
Informatičar
Informatičar je riječ koja se često susreće iako nema pobliže određenog značenja, nego se rabi kao odrednica za sve ljude koji rade u računalnoj struci.
Novi!!: 13. srpnja i Informatičar · Vidi više »
Ivana Boban
Ivana Boban Dragić (Zagreb, 13. srpnja 1971.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 13. srpnja i Ivana Boban · Vidi više »
Jakob Ukmar
Jakob Ukmar (Opčine, 13. srpnja 1878. – Škedenj, 2. studenoga 1971.) - slovenski rimokatolički svećenik, vjerski pisac, kandidat za sveca.
Novi!!: 13. srpnja i Jakob Ukmar · Vidi više »
Jean-Paul Marat
Jean-Paul Marat (Boudry, Švicarska, 24. svibnja 1743. – Pariz, 13. srpnja 1793.), francuski revolucionar.
Novi!!: 13. srpnja i Jean-Paul Marat · Vidi više »
Joel Brand
Joel Brand Joel Brand (Năsăud, Rumunjska, 25. travnja 1906. – Bad Kissingen, Njemačka, 13. srpnja 1964.) bio je mađarski Židov, koji je spašavao Židove u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: 13. srpnja i Joel Brand · Vidi više »
John Dee
John Dee (1527. – 1608.) John Dee (Mortlake, pokraj Londona, 13. srpnja 1527. – Mortlake, prosinac 1608.), engleski astrolog, astronom, matematičar, alkemičar, okultist, polihistor i savjetnik kraljice Elizabete I. Deeja se smatra začetnikom ideje o Britanskom Carstvu, a značajno je i njegovo zagovaranje osnivanja stalne britanske mornarice.
Novi!!: 13. srpnja i John Dee · Vidi više »
Josip Eugen Tomić
'''Josip Eugen Tomić''' Josip Eugen Tomić (Požega, 18. listopada 1843. – Zagreb, 13. srpnja 1906.), hrvatski književnik.
Novi!!: 13. srpnja i Josip Eugen Tomić · Vidi više »
Juraj Neidhardt
Juraj Neidhardt (Zagreb, 15. listopada 1901. – Sarajevo, 13. srpnja 1979.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: 13. srpnja i Juraj Neidhardt · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: 13. srpnja i Karlovac · Vidi više »
Klement X.
Klement X., lat. Clemens PP.
Novi!!: 13. srpnja i Klement X. · Vidi više »
Live Aid
Bob Geldof, jedan od organizatora koncerta Live Aid Live Aid su dva velika humanitarna koncerta za pomoć gladnoj djeci u Etiopiji koji su istovremeno održani 13. srpnja 1985. godine na Wembley Stadiumu u Londonu, Engleska (oko 82,000 gledatelja) i na "JFK stadiumu" Philadelphia, SAD (oko 99,000 gledatelja).
Novi!!: 13. srpnja i Live Aid · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 13. srpnja i London · Vidi više »
Lorin Maazel
Lorin Varencove Maazel (Neuilly-sur-Seine, Francuska, 6. ožujka 1930. – Castleton, Virginia, 13. srpnja 2014.) bio je američki dirigent, violinist i skladatelj.
Novi!!: 13. srpnja i Lorin Maazel · Vidi više »
Mate Ujević
M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.
Novi!!: 13. srpnja i Mate Ujević · Vidi više »
Mihajlo I., ruski car
Mihajlo I. Fjodorovič Romanov (rus. Михаи́л Фёдорович Рома́нов) (Moskva, 22. srpnja 1596. – Moskva, 13. srpnja 1645.), prvi ruski car iz dinastije Romanov od 21. veljače 1613. godine.
Novi!!: 13. srpnja i Mihajlo I., ruski car · Vidi više »
Mirko Marjanović
Mirko Marjanović (Gornja Tramošnica, Gradačac, 13. srpnja 1940. - Sarajevo, 28. svibnja 2023.), pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.
Novi!!: 13. srpnja i Mirko Marjanović · Vidi više »
Nathan Bedford Forrest
Nathan Bedford Forrest (13. srpnja 1821. – 29. listopada 1877.) bio je general poručnik u vojsci Konfederacije tijekom Američkog građanskog rata.
Novi!!: 13. srpnja i Nathan Bedford Forrest · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 13. srpnja i New York (razdvojba) · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 13. srpnja i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otok (Vukovarsko-srijemska županija)
Panorama Otoka Otok je grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Hrvatskoj.
Novi!!: 13. srpnja i Otok (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Oton II.
Oton II., car Svetog Rimskog Carstva Oton II. (njemački: Otto II.) (* 955.; † 7. prosinca 983. u Rimu) saski vojvoda i rimsko-njemački car (973. - 983.) Sin cara Otona I. i Adelaide (Adele) Burgundske.
Novi!!: 13. srpnja i Oton II. · Vidi više »
Pedro Juan Caballero
Pedro Juan Caballero Pedro Juan Caballero (Tobati, 29. lipnja 1786. – 13. srpnja 1821.), paragvajski političar, jedna od vodeća figura u stjecanju paragvajske nezavisnosti.
Novi!!: 13. srpnja i Pedro Juan Caballero · Vidi više »
Pero Čingrija
Pero Čingrija (Dubrovnik, 24. kolovoza 1837. – Dubrovnik, 13. srpnja 1921.), hrvatski političar.
Novi!!: 13. srpnja i Pero Čingrija · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: 13. srpnja i Philadelphia · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 13. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: 13. srpnja i Rumunjska · Vidi više »
Samuel David Aleksander
Samuel "Sami" David Aleksander (Zagreb, 13. srpnja 1862. – Zagreb, 8. ožujka 1943.) hrvatski industrijalac, nestor hrvatskih industrijalaca, političar (gradski zastupnik u Sisku) i član ugledne zagrebačke obitelji Aleksander.
Novi!!: 13. srpnja i Samuel David Aleksander · Vidi više »
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Novi!!: 13. srpnja i Saraceni · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 13. srpnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 13. srpnja i Srbija · Vidi više »
Svetište Majke Božje Bistričke
Crkva na otvorenom »Bl. Alojzije Stepinac«: Sveta misa na Zavjetnom hodočašću vjernika Grada Zagreba 11. rujna 2011. Svetište i crkva na otvorenom Svetište Majke Božje Bistričke nacionalno je hrvatsko marijansko svetište i jedno od najposjećenijih u Hrvatskoj.
Novi!!: 13. srpnja i Svetište Majke Božje Bistričke · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.
Novi!!: 13. srpnja i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930. · Vidi više »
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Novi!!: 13. srpnja i Urugvaj · Vidi više »
Wilhelm Emmanuel Freiherr von Ketteler
Biskup Wilhelm Emmanuel von Ketteler Wilhelm Emmanuel von Ketteler (Münster, 25. prosinca 1811. – Burghausen, 13. srpnja 1877.) bio je njemački biskup, teolog i političar.
Novi!!: 13. srpnja i Wilhelm Emmanuel Freiherr von Ketteler · Vidi više »
100. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 100. pr. Kr. · Vidi više »
1024.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1024. · Vidi više »
1475.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1475. · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1491. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1527. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1579. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1590. · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1596. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1607. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1608. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1643. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: 13. srpnja i 1645. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1657. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1743. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1770. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1786. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1793. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1811. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1821. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1837. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1843. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1862. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1874. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1878. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 13. srpnja i 1901. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1907. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1924. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1930. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 13. srpnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 13. srpnja i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1944. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1951. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1971. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1979. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 1985. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 13. srpnja i 1997. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 13. srpnja i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 13. srpnja i 2017. · Vidi više »
44. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 44. pr. Kr. · Vidi više »
973.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 973. · Vidi više »
978.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 978. · Vidi više »
982.
Bez opisa.
Novi!!: 13. srpnja i 982. · Vidi više »
