Sličnosti između 14. lipnja i 1991.
14. lipnja i 1991. imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna i Hercegovina, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Njemačka, Peggy Ashcroft, Republika Srpska Krajina, Sjedinjene Američke Države, 1899., 1900., 1907., 1920., 1921., 1923., 1926., 1928., 1936., 1940., 1941., 1946., 1949., 1958., 1968..
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
14. lipnja i Bosna i Hercegovina · 1991. i Bosna i Hercegovina ·
Franjo Tuđman
Dr.
14. lipnja i Franjo Tuđman · 1991. i Franjo Tuđman ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
14. lipnja i Hrvatska · 1991. i Hrvatska ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
14. lipnja i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · 1991. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
14. lipnja i Njemačka · 1991. i Njemačka ·
Peggy Ashcroft
Peggy Ashcroft (22. prosinca 1907. – 14. lipnja 1991.), britanska filmska, televizijska i kazališna glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1984. godine).
14. lipnja i Peggy Ashcroft · 1991. i Peggy Ashcroft ·
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
14. lipnja i Republika Srpska Krajina · 1991. i Republika Srpska Krajina ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
14. lipnja i Sjedinjene Američke Države · 1991. i Sjedinjene Američke Države ·
1899.
Bez opisa.
14. lipnja i 1899. · 1899. i 1991. ·
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
14. lipnja i 1900. · 1900. i 1991. ·
1907.
Bez opisa.
14. lipnja i 1907. · 1907. i 1991. ·
1920.
Bez opisa.
14. lipnja i 1920. · 1920. i 1991. ·
1921.
Bez opisa.
14. lipnja i 1921. · 1921. i 1991. ·
1923.
Bez opisa.
14. lipnja i 1923. · 1923. i 1991. ·
1926.
Bez opisa.
14. lipnja i 1926. · 1926. i 1991. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
14. lipnja i 1928. · 1928. i 1991. ·
1936.
Bez opisa.
14. lipnja i 1936. · 1936. i 1991. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
14. lipnja i 1940. · 1940. i 1991. ·
1941.
Bez opisa.
14. lipnja i 1941. · 1941. i 1991. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
14. lipnja i 1946. · 1946. i 1991. ·
1949.
Bez opisa.
14. lipnja i 1949. · 1949. i 1991. ·
1958.
Bez opisa.
14. lipnja i 1958. · 1958. i 1991. ·
1968.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 14. lipnja i 1991. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 14. lipnja i 1991.
Usporedba između 14. lipnja i 1991.
14. lipnja ima 164 odnose, a 1991. ima 382. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 4.21% = 23 / (164 + 382).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 14. lipnja i 1991.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: