Sličnosti između 15. svibnja i Zemljopis Irana
15. svibnja i Zemljopis Irana imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Francuska, Hrvatska, Italija, Sovjetski Savez, 1643., 1820., 1839., 1847., 1851., 1859., 1878., 1891., 1904., 1906., 1910., 1911., 1926., 1928., 1935., 1940., 1943., 1946., 1955., 1960., 1970., 1990., 1991., 1992., 1994., 2006., ..., 2012.. Proširite indeks (1 više) »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
15. svibnja i Francuska · Francuska i Zemljopis Irana ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
15. svibnja i Hrvatska · Hrvatska i Zemljopis Irana ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
15. svibnja i Italija · Italija i Zemljopis Irana ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
15. svibnja i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Zemljopis Irana ·
1643.
Bez opisa.
15. svibnja i 1643. · 1643. i Zemljopis Irana ·
1820.
Bez opisa.
15. svibnja i 1820. · 1820. i Zemljopis Irana ·
1839.
Bez opisa.
15. svibnja i 1839. · 1839. i Zemljopis Irana ·
1847.
Bez opisa.
15. svibnja i 1847. · 1847. i Zemljopis Irana ·
1851.
Bez opisa.
15. svibnja i 1851. · 1851. i Zemljopis Irana ·
1859.
Bez opisa.
15. svibnja i 1859. · 1859. i Zemljopis Irana ·
1878.
Bez opisa.
15. svibnja i 1878. · 1878. i Zemljopis Irana ·
1891.
Bez opisa.
15. svibnja i 1891. · 1891. i Zemljopis Irana ·
1904.
Bez opisa.
15. svibnja i 1904. · 1904. i Zemljopis Irana ·
1906.
Bez opisa.
15. svibnja i 1906. · 1906. i Zemljopis Irana ·
1910.
Bez opisa.
15. svibnja i 1910. · 1910. i Zemljopis Irana ·
1911.
Bez opisa.
15. svibnja i 1911. · 1911. i Zemljopis Irana ·
1926.
Bez opisa.
15. svibnja i 1926. · 1926. i Zemljopis Irana ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
15. svibnja i 1928. · 1928. i Zemljopis Irana ·
1935.
Bez opisa.
15. svibnja i 1935. · 1935. i Zemljopis Irana ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
15. svibnja i 1940. · 1940. i Zemljopis Irana ·
1943.
Bez opisa.
15. svibnja i 1943. · 1943. i Zemljopis Irana ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
15. svibnja i 1946. · 1946. i Zemljopis Irana ·
1955.
Bez opisa.
15. svibnja i 1955. · 1955. i Zemljopis Irana ·
1960.
Bez opisa.
15. svibnja i 1960. · 1960. i Zemljopis Irana ·
1970.
Bez opisa.
15. svibnja i 1970. · 1970. i Zemljopis Irana ·
1990.
Bez opisa.
15. svibnja i 1990. · 1990. i Zemljopis Irana ·
1991.
Bez opisa.
15. svibnja i 1991. · 1991. i Zemljopis Irana ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
15. svibnja i 1992. · 1992. i Zemljopis Irana ·
1994.
Bez opisa.
15. svibnja i 1994. · 1994. i Zemljopis Irana ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
15. svibnja i 2006. · 2006. i Zemljopis Irana ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 15. svibnja i Zemljopis Irana imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 15. svibnja i Zemljopis Irana
Usporedba između 15. svibnja i Zemljopis Irana
15. svibnja ima 91 odnose, a Zemljopis Irana ima 1652. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 1.78% = 31 / (91 + 1652).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 15. svibnja i Zemljopis Irana. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: